Razumijevanje društvene kritike ključno je za sagledavanje svijeta iz različitih perspektiva i guranje za pravednije društvo. To uključuje ispitivanje i govor o problemima u našim zajednicama. Društvena kritika nije samo ukazivanje na probleme; radi se i o sugeriranju rješenja.
Postoje različite vrste društvene kritike. Neki se usredotočuju na nejednakosti poput rasne diskriminacije ili ekonomske razlike. Drugi zadiru u političke strukture ili kulturne norme koje bi mogle biti nepravedne ili štetne za određene skupine.
Kritika može doći s raznih mjesta, poput knjiga, filmova ili čak razgovora među prijateljima. Pomaže nam propitivati stvari koje često uzimamo zdravo za gotovo i potiče nas na razmišljanje o tome kako možemo učiniti stvari boljim za sve.
Baveći se društvenom kritikom, otvaramo se učenju više o svijetu i razumijevanju iskustava različitih ljudi. To je alat za promjenu, koji nas tjera da radimo prema društvu u kojem svi imaju jednake mogućnosti i prava.
Što je društvena kritika?
Društvena kritika promatra kako društveno uređenje dovodi do problema. Društveni kritičar ne samo da ukazuje na te probleme, već i predlaže načine za njihovo rješavanje. Mogli bi predložiti promjene kako bi stvari bile pravednije ili čak zahtijevati velike pomake, poput potpunog preispitivanja načina na koji stvari funkcioniraju.
Ova vrsta kritike ispituje kako stvari poput pravila, tradicije ili sustava moći utječu na ljude. Radi se o razumijevanju zašto se određene skupine mogu suočiti s diskriminacijom ili teškoćama u pristupu prilikama. Na primjer, društveni kritičar može govoriti o tome kako ekonomski sustavi favoriziraju neke, a stavljaju druge u nepovoljan položaj, što dovodi do nejednakosti.
Ponekad društvena kritika cilja na male, dogovorene promjene. U drugim slučajevima gura radikalne promjene, poput velikih promjena zakona ili društvenih struktura. Cilj je društvo učiniti boljim, pravednijim i pravednijim za sve. Društveni kritičari djeluju kao glasovi onih koji možda nemaju pravo glasa i zalažu se za poboljšanja koja koriste društvu u cjelini.
Prednosti društvene kritike u društvu
Društvena kritika donosi nekoliko koristi društvu. Pomaže u isticanju potreba marginaliziranih skupina i nudi razne druge prednosti:
Prvo, baca svjetlo na borbe potlačenih društvenih skupina. Uključivanje u društvenu kritiku omogućuje pojedincima da shvate različita gledišta, osobito ona koja su često isključena iz mainstream narativa.
Drugo, dovodi u pitanje ustaljena uvjerenja. Bez kritike, zastarjele ili štetne ideje mogle bi opstati bez otpora. Društvena kritika oprema ljude alatima za zamišljanje boljeg društva i razumijevanje načina na koji funkcioniraju društveni mehanizmi.
Nadalje, pokreće opipljive promjene. Naime, djela društvene kritike, poput romana Uptona Sinclaira 'Džungla', katalizirala su zakonodavna poboljšanja u propisima o sigurnosti hrane. Slično tome, grane kritičke teorije kao što su kritička teorija rase i feministička pravna teorija potaknule su dijaloge o nejednakosti unutar pravnog sustava.
Na kraju, društvena kritika povezuje teoriju i djelovanje. Njegov cilj je stvoriti pravednije društvo, potaknuti rasprave i osnažiti pojedince da se aktivno pozabave svojom opresijom.
Različiti načini na koje društvena kritika poprima oblik
Društvena kritika može poprimiti različite oblike. To je način na koji ljudi izražavaju svoje mišljenje o društvu. Neke vrste uključuju:
1. Kritička teorija
Početkom 1900-ih grupa poznata kao Frankfurtska škola u Njemačkoj uvela je kritičku teoriju, način gledanja na društvo i njegove probleme. Vjerovali su da se filozofija može koristiti za identificiranje i rješavanje društvenih problema. Pod utjecajem Karla Marxa i Sigmunda Freuda, mislioci poput Jürgen Habermas i Theodor Adorno iz Frankfurtske škole smatrao je da filozofija nije samo stjecanje znanja. Umjesto toga, vidjeli su ga kao sredstvo za oslobađanje ljudi od ugnjetavanja koristeći stečeno znanje.
Od 1970-ih kritička se teorija proširila na razna područja kao što su filozofija, društvene znanosti, psihologija, kulturalni studiji i pravo. Razgranala se u specijalizirana područja kao što su kritička rasna teorija i rodna teorija. Ova specijalizirana područja usmjerena su na razumijevanje načina na koji društvo komunicira s različitima društvene skupine.
Zanimljivo je da se neki kritički teoretičari više vole izravno uključiti u društvene pokrete nego raspravljati o teorijama u akademskoj zajednici. Vjeruju u praktične radnje, a ne u teorijske rasprave.
Kritička teorija ostaje moćan alat za ispitivanje i razumijevanje društvenih pitanja, nudeći različite leće za procjenu i potencijalno rješavanje društveni izazovi s kojima se suočavaju razne skupine.
2. Književna kritika
Književna kritika je proučavanje knjiga i priča kako bismo razumjeli kako su povezani sa svijetom oko nas. Društvena kritika je jedna vrsta - ona gleda na to kako književnost odražava društvo. Kada kritičari analiziraju knjigu, oni također razmatraju mjesto autora u njihovom društvu i kako je knjiga utjecala na ljude u to vrijeme. Na primjer, marksistička kritika usredotočuje se na to podržava li knjiga ili se suprotstavlja nepravdi u društvenim klasama.
Druga vrsta je postkolonijalna kritika, koja gleda na to kako književnost prikazuje kolonijalizam, gdje jedna zemlja kontrolira i iskorištava drugu. Kritičari proučavaju kako te priče opisuju živote koloniziranih ljudi.
Kritičari ne analiziraju samo postojeće knjige – oni također stvaraju priče koje istražuju društvena pitanja. Neki poznati primjeri su distopijski romani poput Brave New World autora Aldousa Huxleya or Životinjska farma Georgea Orwella. Kao povijesna fikcija Priča o dva grada Charlesa Dickensa i Džungla Uptona Sinclaira također odražavaju probleme društva.
Proučavajući ove knjige i stvarajući nove, kritičari nam pomažu razumjeti i promišljati svijet u kojem živimo.
3. Glazba kao alat za društvenu kritiku
Neke vrste glazbe, kao što su punk, rap i određeni metal žanrovi, imaju korijene u kritiziranju društva. Govore o problemima s vladom, ugnjetavanju i osjećaju razočaranja ovakvim stanjem. Uzmimo za primjer pjesmu “Pretty Vacant” grupe Sex Pistols. To je punk himna koja govori o tome kako su se tinejdžeri osjećali ravnodušno prema kaotičnoj političkoj situaciji u Engleskoj tijekom 1970-ih.
Još jedan snažan primjer je 2Pac “Brenda ima dijete.” Ova rap pjesma rasvjetljava nepravedno postupanje i nepravde s kojima se suočavaju neke zajednice. Priča priču o mladoj djevojci koja se suočava s izazovnim okolnostima, naglašavajući društvena pitanja koja prevladavaju u društvu.
Osim toga, mnoge pjesme različitih žanrova umjetnicima služe kao platforma za izražavanje nezadovoljstva ili kritike društvenih normi. Ovi glazbenici koriste svoje tekstove i melodije kako bi potaknuli razmišljanja i rasprave o problemima s kojima se ljudi suočavaju, s ciljem podizanja svijesti i promjene. Ovaj oblik glazbenog izražavanja i dalje je moćan alat za društvene komentare i zagovaranje različitih društvenih problema.
Ostavi odgovor