Klimatske promjene su spore, dugotrajne promjene vremena. Ono zagrijava Zemlju i uzrokuje prirodne katastrofe poput jakih uragana, poplava i dugotrajnih suša.
Ponekad se klimatske promjene događaju prirodnim uzrocima, ali kada ljudi igraju veliku ulogu u njima, one postaju ozbiljan problem za sve nas. To je trenutno jedno od najhitnijih pitanja s kojima se danas suočavamo u svijetu.
Znanstvenici istražuju kako ljudske aktivnosti, poput ispuštanja plinova poput metana i ugljičnog dioksida (CO2), utječu na planet. Ovi plinovi zadržavaju toplinu, čineći Zemlju toplijom, a to dovodi do raznih problema.
Jeste li se ikada zapitali koji su glavni razlozi klimatskih promjena? Postoji 10 temeljnih uzroka klimatskih promjena koje su znanstvenici identificirali. Istražimo ih i shvatimo kako bismo shvatili zašto moramo nešto poduzeti.
10 glavnih uzroka klimatskih promjena
1. Razvoj fosilnih goriva
Fosilna goriva igraju značajnu ulogu u klimatskim promjenama. Kada koristimo fosilna goriva poput nafte i plina, štetni staklenički plinovi ispuštaju se u Zemljinu atmosferu. Proces počinje ekstrakcijom i razvojem tih goriva.
Vijeće za obranu prirodnih resursa navodi da je razvoj nafte i plina glavni uzrok klimatskih promjena. Aktivnosti kao što su bušenje, fracking, transport i rafiniranje doprinose emisijama u svakoj fazi.
Posebna zabrinutost je ispuštanje metana, snažnog stakleničkog plina koji u atmosferi zadržava više topline nego ugljikov dioksid. Čak i kada su naftne i plinske bušotine napuštene, iz njih i dalje curi metan.
U 2018. više od 3.2 milijuna naftnih i plinskih bušotina u Sjedinjenim Državama ispustilo je 281 kilotonu metana.
Ova stalna emisija stakleničkih plinova, posebice metana, pojačava utjecaj klimatskih promjena. Ističe važnost preispitivanja naše ovisnosti o fosilnim gorivima i pronalaženja alternativnih, održivih izvora energije za ublažavanje posljedica za okoliš.
2. Krčenje šuma
Krčenje šuma jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. To je kada ljudi namjerno sijeku ili prorjeđuju drveće diljem svijeta. Pogođene su najveće šume, uglavnom u Južnoj Americi, Srednjoj Africi i jugoistočnoj Aziji.
Prema članku (Učinak krčenja šuma na klimatske promjene), sječa drveća emitira C02 i to utječe na varijabilnost klimatskih promjena. Klimatske promjene mogu se ublažiti ako očuvamo šume na našem planetu.
Kada se drveće siječe, ugljik pohranjen u njima oslobađa se u zrak. Prema Uniji zabrinutih znanstvenika, ugljični dioksid (CO2) od sječe tropskih šuma čini manje od 10% onečišćenja koje uzrokuje globalno zatopljenje.
Kako bismo usporili utjecaje klimatskih promjena, ključno je smanjiti krčenje šuma i zaštititi naše šume. Poduzimanje koraka za zaštitu ovih vitalnih ekosustava učinilo bi značajnu razliku u rješavanju problema klimatskih promjena.
Također pročitajte: 10 primjera društvenih problema u SAD-u
3. Odlagališta otpada
Odlagališta otpada, poznata kao odlagališta ili deponije, mjesta su na koja ljudi bacaju svoj otpad. Iako je cilj ovih odlagališta smanjiti utjecaj otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, oni doprinose klimatskim promjenama.
Primarni problem leži u značajnom ispuštanju stakleničkih plinova. Prema Centru za okoliš na Sveučilištu u Boulderu, odlagališta otpada ispuštaju značajne količine metana, CO2, vodene pare i drugih plinova.
Druga briga je ekstenzivno korištenje zemljišta za ta odlagališta. Samo u Sjedinjenim Državama postoji oko 3,000 aktivnih odlagališta koja pokrivaju gotovo 2 milijuna hektara prirodnog staništa. Prekomjerna odlagališta negativno utječu na sve, a posebno su štetne posljedice za ljude i životinje koji žive u neposrednoj blizini.
4. Fluorirani plinovi
Ugljični dioksid (CO2) i metan često se ističu kao glavni uzročnici klimatskih promjena, ali postoji još jedan problem: fluorirani plinovi, poznatiji kao F-plinovi. Ovi plinovi koje je stvorio čovjek koriste se u raznim proizvodima i industrijskim procesima.
Oprema za hlađenje i klimatizaciju, elektronička industrija, farmaceutski proizvodi i proizvodnja aluminija primjeri su gdje se ti plinovi mogu naći, navodi Europska komisija.
Dok F-plinovi čine samo 3% emisija stakleničkih plinova i ne oštećuju atmosferski ozonski omotač, oni su značajna briga zbog svoje moći. Ovi plinovi su 23,000 2 puta jači od COXNUMX. Ključno je prepoznati utjecaj fluoriranih plinova na klimatske promjene i razmotriti mjere za ublažavanje njihovog doprinosa.
5. industrija
Jednostavno rečeno, "industrija" se odnosi na proizvodnju stvari poput cementa, čelika, odjeće i više. Kada strojevi proizvode te proizvode, oslobađaju štetne plinove koji doprinose klimatskim promjenama.
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) navodi da je industrija odgovorna za oko 24% svjetskih emisija stakleničkih plinova. To uključuje izgaranje fosilnih goriva za dobivanje energije i emisije iz različitih proizvodnih procesa.
Kako se svjetska populacija povećava, raste i industrija. Ključno je pronaći načine za smanjenje emisija koje proizvodi ovaj sektor. To znači usvajanje čišćih i održivijih praksi u procesu proizvodnje. Na taj način možemo pomoći zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
6. plastika
Plastika je glavni uzrok klimatskih promjena. Uglavnom se stvara iz fosilnih goriva koja su štetna za okoliš. Gotovo sva plastika, oko 99%, napravljena je od ovih goriva. Nakon što upotrijebimo plastiku, obično se ne reciklira. Samo mali dio, oko 9%, reciklira se diljem svijeta.
Većina završi na odlagalištima, šumama, oceanima i drugim mjestima u prirodi. Kada se plastika razgrađuje, oslobađa stakleničke plinove u zrak i vodu. To doprinosi zagađenju i klimatskim promjenama. Dakle, plastika je veliki problem za okoliš.
7. Transport
U 2010. godini promet je doprinio oko 15% svjetskih emisija stakleničkih plinova. To uključuje onečišćenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva u zrakoplovima, automobilima, brodovima, vlakovima i kamionima. Najčešći emitirani plin je ugljični dioksid (CO2), uglavnom zbog upotrebe benzina i dizelskog goriva.
U Sjedinjenim Državama većina emisija stakleničkih plinova iz prometa dolazi od svakodnevnih automobila i kamiona. Zrakoplovi također značajno doprinose zagađenju, a privatni zrakoplovi ističu utjecaj bogatih na klimu. Studija je otkrila da osoba koja leti privatnim zrakoplovom ispušta 10 do 20 puta više ugljičnog zagađenja nego osoba na komercijalnom letu.
Ovi nalazi naglašavaju značajnu ulogu koju prijevoz ima u pitanjima zaštite okoliša, s fokusom na zagađenje uzrokovano uobičajenim načinima putovanja i značajan utjecaj privatnog zračnog putovanja na emisije ugljika.
8. Gnojiva
Gnojiva su odigrala presudnu ulogu u osiguravanju hrane za rastuću svjetsku populaciju. Osobito su dušična gnojiva značajno povećala proizvodnju hrane, ali postoji nedostatak. Proizvodnja sintetičkih gnojiva odgovorna je za oko 1.4% godišnjih emisija ugljičnog dioksida (CO2).
Osim toga, korištenje gnojiva pridonosi emisijama koje nisu CO2. Međutim, izazovno je naglo zaustaviti proizvodnju budući da se otprilike 48% svjetske populacije oslanja na hranu uzgojenu sintetičkim gnojivima.
Kako bismo riješili ovaj problem, možemo istražiti korištenje prirodnih gnojiva, smanjenje štetnih učinaka dušičnih gnojiva i razvoj održivih alternativa. Ovi koraci mogu pomoći u smanjenju svjetske ovisnosti o sintetičkim gnojivima.
Pronalaženjem ravnoteže između zadovoljavanja potreba za hranom rastuće populacije i ublažavanja utjecaja gnojiva na okoliš, možemo raditi prema održivijoj i zdravijoj budućnosti za naš planet.
Također pročitajte: Što je znanost o okolišu?
9. Stvaranje snage i topline
Više od 150 godina nafta, ugljen i prirodni plin pokreću svijet. Ovi resursi, poznati kao fosilna goriva, daju oko 80% energije koja se koristi u cijelom svijetu. U Sjedinjenim Američkim Državama ugljen, nafta i prirodni plin značajno doprinose potrošnji energije. U 2020. ugljen je davao 19% energije, dok su nafta i prirodni plin činili svaki po jednu trećinu.
Unatoč rastućoj upotrebi alternativnih izvora energije kao što su solarna energija i energija vjetra, naše oslanjanje na fosilna goriva za električnu energiju i toplinu i dalje je visoko. To znači da veliki dio energije koju koristimo za napajanje naših domova, poduzeća i industrije dolazi izgaranjem ovih fosilnih goriva.
Iako obnovljivi izvori energije nude čišće alternative, oni još nisu u potpunosti zamijenili fosilna goriva. Kako nastavljamo istraživati i razvijati održiva energetska rješenja, smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima bit će ključno za ublažavanje utjecaja na okoliš i osiguravanje održivije budućnosti.
10. Pretjerana potrošnja
Pretjerana potrošnja jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Kada proizvodimo previše plastične ambalaže, bacamo hranu i gradimo više automobila, to pridonosi problemu. Iako su postupci svake osobe važni, ne dijele svi jednaku odgovornost za utjecaje klimatskih promjena.
Studija iz PLOS klima otkriva da gotovo polovicu zagrijavanja stakleničkih plinova u SAD-u uzrokuju najbogatiji Amerikanci. To nije samo zbog njihovog načina života; također ulažu u tvrtke koje proizvode fosilna goriva.
Pretjerana potrošnja nadilazi količinu stvari koje kupujemo; također je povezana s traženjem pretjeranog bogatstva na štetu drugih ljudi i okoliša. Rješavanje ovog problema zahtijeva zajednički napor da se smanji naš ekološki otisak i preispita naša potraga za materijalnim viškom.
Ostavi odgovor