Klimatske promjene znače sporu, dugotrajnu promjenu vremena. To čini Zemlju toplijom i uzrokuje prirodne katastrofe kao što su jaki uragani, poplave i dugotrajne suše.
Ponekad se klimatske promjene dešavaju prirodnim uzrocima, ali kada ljudi igraju veliku ulogu u tome, to postaje ozbiljan problem za sve nas. To je trenutno jedno od najhitnijih pitanja sa kojima se danas suočavamo u svijetu.
Naučnici su istraživali kako ljudske aktivnosti, poput ispuštanja plinova kao što su metan i ugljični dioksid (CO2), utječu na planetu. Ovi gasovi zadržavaju toplotu, čineći Zemlju toplijom, a to dovodi do svih vrsta problema.
Jeste li se ikada zapitali o glavnim razlozima iza klimatskih promjena? Naučnici su identificirali 10 osnovnih uzroka klimatskih promjena. Hajde da ih istražimo i razumemo da bismo shvatili zašto moramo da preduzmemo akciju.
10 glavnih uzroka klimatskih promjena
1. Razvoj fosilnih goriva
Fosilna goriva igraju značajnu ulogu u klimatskim promjenama. Kada koristimo fosilna goriva poput nafte i plina, štetni staklenički plinovi se oslobađaju u Zemljinu atmosferu. Proces počinje vađenjem i razvojem ovih goriva.
Vijeće za odbranu prirodnih resursa navodi da je razvoj nafte i plina glavni uzrok klimatskih promjena. Aktivnosti poput bušenja, frackinga, transporta i rafiniranja doprinose emisijama u svakoj fazi.
Jedna posebna briga je oslobađanje metana, snažnog stakleničkog plina koji zadržava više topline nego ugljičnog dioksida u atmosferi. Čak i kada su naftne i plinske bušotine napuštene, iz njih i dalje curi metan.
U 2018. godini, više od 3.2 miliona naftnih i plinskih bušotina u Sjedinjenim Državama ispustilo je 281 kilotona metana.
Ova stalna emisija gasova staklene bašte, posebno metana, pojačava uticaj klimatskih promena. Ističe važnost preispitivanja naše ovisnosti o fosilnim gorivima i pronalaženja alternativnih, održivih izvora energije za ublažavanje ekoloških posljedica.
2. Krčenje šuma
Krčenje šuma je jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena. To je kada ljudi namjerno seku ili prorjeđuju drveće širom svijeta. Pogođene su najveće šume, uglavnom u Južnoj Americi, Centralnoj Africi i Jugoistočnoj Aziji.
Prema članku (Utjecaj krčenja šuma na klimatske promjene), sječa drveća emituje C02 i to utiče na varijabilnost klimatskih promjena. Klimatske promjene se mogu ublažiti ako sačuvamo šume na našoj planeti.
Kada se stabla sijeku, ugljik pohranjen u njima ispušta se u zrak. Prema Uniji zabrinutih naučnika, ugljični dioksid (CO2) iz sječe tropskih šuma čini manje od 10% zagađenja koje uzrokuje globalno zagrijavanje.
Kako bi se usporili utjecaji klimatskih promjena, ključno je smanjiti krčenje šuma i zaštititi naše šume. Poduzimanje koraka za zaštitu ovih vitalnih ekosistema napravilo bi značajnu razliku u rješavanju klimatskih promjena.
Takođe pročitajte: 10 primjera društvenih pitanja u SAD-u
3. Deponije otpada
Deponije otpada, opšte poznate kao deponije ili deponije, su mesta gde ljudi bacaju svoj otpad. Iako ove lokacije imaju za cilj smanjenje utjecaja otpada na okoliš i zdravlje ljudi, one doprinose klimatskim promjenama.
Primarni problem leži u značajnom oslobađanju stakleničkih plinova. Prema Centru za životnu sredinu Univerziteta u Boulderu, deponije emituju značajne količine metana, CO2, vodene pare i drugih gasova.
Druga zabrinutost je ekstenzivna upotreba zemljišta za ova odlagališta. Samo u Sjedinjenim Državama postoji oko 3,000 aktivnih deponija, koje pokrivaju skoro 2 miliona hektara prirodnog staništa. Prekomjerne deponije negativno utječu na sve, s posebno štetnim posljedicama po ljude i životinje koje žive u neposrednoj blizini.
4. Fluorirani gasovi
Ugljični dioksid (CO2) i metan se često ističu kao glavni faktori koji doprinose klimatskim promjenama, ali postoji još jedna zabrinutost: fluorirani plinovi, poznatiji kao F-gasovi. Ovi plinovi koje je proizveo čovjek koriste se u raznim proizvodima i industrijskim procesima.
Oprema za hlađenje i klimatizaciju, elektronska industrija, farmaceutski proizvodi i proizvodnja aluminijuma primjeri su gdje se ovi plinovi mogu naći, navodi Evropska komisija.
Dok F-gasovi čine samo 3% emisija stakleničkih plinova i ne oštećuju atmosferski ozonski omotač, oni predstavljaju značajnu zabrinutost zbog svoje moći. Ovi gasovi su 23,000 puta jači od CO2. Ključno je prepoznati utjecaj fluoriranih plinova na klimatske promjene i razmotriti mjere za ublažavanje njihovog doprinosa.
5. industrija
Jednostavno rečeno, "industrija" se odnosi na izradu stvari poput cementa, čelika, odjeće i još mnogo toga. Kada mašine prave ove proizvode, ispuštaju štetne gasove koji doprinose klimatskim promenama.
Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) navodi da je industrija odgovorna za oko 24% svjetske emisije stakleničkih plinova. To uključuje sagorijevanje fosilnih goriva za energiju i emisije iz različitih proizvodnih procesa.
Kako se svjetska populacija povećava, raste i industrija. Ključno je pronaći načine za smanjenje emisija koje proizvodi ovaj sektor. To znači usvajanje čistijih i održivijih praksi u procesu proizvodnje. Na taj način možemo pomoći u zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
6. Plastika
Plastika je glavni uzrok klimatskih promjena. Uglavnom se stvara od fosilnih goriva, koja su štetna za okoliš. Gotovo sva plastika, oko 99%, napravljena je od ovih goriva. Nakon što upotrebimo plastiku, obično se ne reciklira. Samo mali dio, oko 9%, se reciklira širom svijeta.
Većina toga završi na deponijama, šumama, okeanima i drugim mjestima u prirodi. Kada se plastika pokvari, ispušta stakleničke plinove u zrak i vodu. To doprinosi zagađenju i klimatskim promjenama. Dakle, plastika je veliki problem za životnu sredinu.
7. transport
U 2010. godini transport je doprinio oko 15% svjetske emisije stakleničkih plinova. Ovo uključuje zagađenje uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva u avionima, automobilima, brodovima, vozovima i kamionima. Najčešći plin koji se emituje je ugljični dioksid (CO2), uglavnom zbog upotrebe benzina i dizel goriva.
U Sjedinjenim Državama, većina emisija stakleničkih plinova iz transporta dolazi iz svakodnevnih automobila i kamiona. Avioni takođe značajno doprinose zagađenju, a privatni avioni ističu uticaj bogatih na klimu. Studija je otkrila da osoba koja leti privatnim avionom ispušta 10 do 20 puta više zagađenja ugljikom nego neko na komercijalnom letu.
Ovi nalazi naglašavaju značajnu ulogu koju transport ima u pitanjima životne sredine, s fokusom na zagađenje uzrokovano uobičajenim načinima putovanja i značajan uticaj privatnog zračnog putovanja na emisije ugljika.
8. Đubriva
Đubriva su odigrala ključnu ulogu u obezbeđivanju hrane za rastuću svetsku populaciju. Dušična đubriva su posebno značajno povećala proizvodnju hrane, ali postoji i nedostatak. Proizvodnja sintetičkih đubriva je odgovorna za oko 1.4% godišnje emisije ugljičnog dioksida (CO2).
Osim toga, upotreba đubriva doprinosi emisijama koje nisu CO2. Međutim, izazov je naglo zaustaviti proizvodnju jer se otprilike 48% svjetske populacije oslanja na hranu uzgojenu sa sintetičkim đubrivima.
Da bismo riješili ovaj problem, možemo istražiti korištenje prirodnih gnojiva, minimiziranje štetnih učinaka dušičnih gnojiva i razvoj održivih alternativa. Ovi koraci mogu pomoći da se smanji svjetska ovisnost o sintetičkim gnojivima.
Pronalaženjem ravnoteže između zadovoljavanja potreba za hranom rastuće populacije i ublažavanja utjecaja gnojiva na okoliš, možemo raditi na održivijoj i zdravijoj budućnosti naše planete.
Takođe pročitajte: Šta je nauka o životnoj sredini?
9. Stvaranje snage i topline
Više od 150 godina nafta, ugalj i prirodni plin napajaju svijet. Ovi resursi, poznati kao fosilna goriva, daju oko 80% energije koja se koristi širom svijeta. U Sjedinjenim Državama, ugalj, nafta i prirodni gas doprinose značajnim udjelima u potrošnji energije. U 2020. ugalj je opskrbljivao 19% energije, dok su nafta i prirodni plin činili svaki oko jedne trećine.
Unatoč sve većoj upotrebi alternativnih izvora energije kao što su solarna energija i energija vjetra, naše oslanjanje na fosilna goriva za električnu energiju i toplinu ostaje visoko. To znači da veliki dio energije koju koristimo za napajanje naših domova, poslovanja i industrije dolazi od sagorijevanja ovih fosilnih goriva.
Iako obnovljivi izvori energije nude čistije alternative, još uvijek nisu u potpunosti zamijenili fosilna goriva. Kako nastavljamo da istražujemo i razvijamo rješenja za održivu energiju, smanjenje naše ovisnosti o fosilnim gorivima bit će ključno za ublažavanje utjecaja na okoliš i osiguravanje održivije budućnosti.
10. Prekomjerna potrošnja
Prekomjerna potrošnja jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena. Kada pravimo previše plastične ambalaže, bacamo hranu i pravimo više automobila, to doprinosi problemu. Iako su postupci svake osobe važni, ne dijele svi jednaku odgovornost za uticaje klimatskih promjena.
Studija iz PLOS Climate otkriva da gotovo polovinu zagrijavanja stakleničkih plinova u SAD uzrokuju najbogatiji Amerikanci. To nije samo zbog njihovog načina života; takođe ulažu u kompanije koje proizvode fosilna goriva.
Prekomjerna potrošnja nadilazi količinu stvari koje kupujemo; takođe je povezano sa traženjem preteranog bogatstva po cenu drugih ljudi i životne sredine. Rješavanje ovog problema zahtijeva kolektivne napore da smanjimo naš ekološki otisak i preispitamo našu potragu za materijalnim viškom.
Ostavite odgovor