Razumijevanje društvene kritike je ključno za sagledavanje svijeta iz različitih perspektiva i zalaganje za pravednije društvo. To uključuje ispitivanje i govorenje o problemima u našim zajednicama. Društvena kritika nije samo ukazivanje na probleme; radi se i o predlaganju rješenja.
Postoje različite vrste društvene kritike. Neki se fokusiraju na nejednakosti kao što su rasna diskriminacija ili ekonomski disparitet. Drugi se upuštaju u političke strukture ili kulturne norme koje bi mogle biti nepravedne ili štetne za određene grupe.
Kritika može doći sa raznih mjesta, poput knjiga, filmova ili čak razgovora među prijateljima. Pomaže nam da preispitamo stvari koje često uzimamo zdravo za gotovo i potiče nas da razmišljamo o tome kako možemo učiniti stvari boljim za sve.
Baveći se društvenom kritikom otvaramo se za učenje više o svijetu i razumijevanje iskustava različitih ljudi. To je alat za promjenu, koji nas tjera da radimo prema društvu u kojem svi imaju jednake mogućnosti i prava.
Šta je društvena kritika?
Društvena kritika gleda na to kako ustroj društva dovodi do problema. Društveni kritičar ne samo da ukazuje na ove probleme, već i predlaže načine za njihovo rješavanje. Mogli bi predložiti promjene kako bi stvari bile pravednije ili čak zahtijevale velike promjene, kao što je potpuna revizija načina na koji stvari funkcioniraju.
Ova vrsta kritike ispituje kako stvari poput pravila, tradicije ili sistema moći utiču na ljude. Radi se o razumijevanju zašto bi se određene grupe mogle suočiti s diskriminacijom ili borbom da pristupe mogućnostima. Na primjer, društveni kritičar bi mogao govoriti o tome kako ekonomski sistemi favorizuju neke, a stavljaju u nepovoljniji položaj druge, što dovodi do nejednakosti.
Ponekad društvena kritika ima za cilj male, dogovorene promjene. U drugim slučajevima, ona gura radikalne transformacije, poput velikih promjena zakona ili društvenih struktura. Cilj je učiniti društvo boljim, pravednijim i pravednijim za sve. Društveni kritičari djeluju kao glasovi za one koji možda nemaju pravo glasa i zalažu se za poboljšanja koja su od koristi društvu u cjelini.
Prednosti društvene kritike u društvu
Društvena kritika donosi nekoliko prednosti društvu. Pomaže da se istaknu potrebe marginaliziranih grupa i nudi razne druge prednosti:
Prvo, baca svjetlo na borbu potlačenih društvenih grupa. Bavljenje društvenom kritikom omogućava pojedincima da shvate različita gledišta, posebno ona koja su često isključena iz mainstream narativa.
Drugo, dovodi u pitanje ustaljena vjerovanja. Bez kritike, zastarjele ili štetne ideje mogle bi opstati bez suprotstavljanja. Društvena kritika daje ljude alatima za zamišljanje boljeg društva i razumijevanje načina na koji društveni mehanizmi funkcioniraju.
Štaviše, pokreće opipljive promjene. Značajno je da su djela društvene kritike, poput romana Uptona Sinclair-a 'Džungla', katalizirala zakonodavna poboljšanja propisa o sigurnosti hrane. Slično, grane kritičke teorije, kao što su kritička teorija rase i feministička pravna teorija, pokrenule su dijaloge o nejednakosti unutar pravnog sistema.
Na kraju, društvena kritika povezuje teoriju i akciju. Njegov cilj je stvaranje pravednijeg društva, poticanje diskusija i osnaživanje pojedinaca da se aktivno bave svojim ugnjetavanjem.
Različiti načini na koji se društvena kritika oblikuje
Društvena kritika može imati različite oblike. To je način na koji ljudi izražavaju svoje mišljenje o društvu. Neke vrste uključuju:
1. Kritička teorija
Početkom 1900-ih, grupa poznata kao Frankfurtska škola u Njemačkoj uvela je kritičku teoriju, način sagledavanja društva i njegovih problema. Vjerovali su da se filozofija može koristiti za identifikaciju i rješavanje društvenih problema. Pod utjecajem Karla Marxa i Sigmunda Frojda, mislioci poput Jürgen Habermas i Theodore Adorno iz Frankfurtske škole smatrali su da filozofija nije samo sticanje znanja. Umjesto toga, oni su to vidjeli kao sredstvo za oslobađanje ljudi od ugnjetavanja koristeći stečeno znanje.
Od 1970-ih, kritička teorija se proširila na različite oblasti kao što su filozofija, društvene nauke, psihologija, kulturološke studije i pravo. Razgranala se u specijalizovane oblasti kao što su kritička teorija rase i teorija roda. Ove specijalizovane oblasti se fokusiraju na razumevanje načina na koji društvo komunicira sa različitim socijalne grupe.
Zanimljivo je da neki kritički teoretičari više vole da se direktno uključe u društvene pokrete nego da raspravljaju o teorijama u akademskim krugovima. Vjeruju u praktičnu akciju, a ne u teorijske rasprave.
Kritička teorija ostaje moćno oruđe za ispitivanje i razumijevanje društvenih problema, nudeći različita sočiva za procjenu i potencijalno rješavanje društveni izazovi sa kojima se suočavaju različite grupe.
2. Književna kritika
Književna kritika je proučavanje knjiga i priča kako bismo shvatili kako se one povezuju sa svijetom oko nas. Društvena kritika je jedna vrsta—gleda kako književnost odražava društvo. Kada kritičari analiziraju knjigu, oni također razmatraju mjesto autora u njihovom društvu i kako je knjiga utjecala na ljude u to vrijeme. Na primjer, marksistička kritika se fokusira na to da li knjiga podržava ili se suprotstavlja nepravednosti u društvenim klasama.
Drugi tip je postkolonijalna kritika, koja se bavi time kako književnost prikazuje kolonijalizam, gdje jedna zemlja kontrolira i eksploatiše drugu. Kritičari proučavaju kako ove priče prikazuju živote koloniziranih ljudi.
Kritičari ne analiziraju samo postojeće knjige – oni također stvaraju priče koje istražuju društvena pitanja. Neki poznati primjeri su distopijski romani Brave New World od Aldousa Huxleya or Animal Farm od George Orwell. Kao istorijska fikcija A Tale of Two Cities od Charlesa Dickensa i Džungla Upton Sinclair također odražava probleme društva.
Proučavajući ove knjige i stvarajući nove, kritičari nam pomažu da razumijemo i razmišljamo o svijetu u kojem živimo.
3. Muzika kao sredstvo društvene kritike
Neke vrste muzike, poput punka, repa i određenih metal žanrova, imaju korijene u kritičkom društvu. Govore o problemima s vladom, ugnjetavanju i osjećaju razočaranja načinom na koji stvari stoje. Uzmite, na primjer, pjesmu "Pretty Vacant" Sex Pistolsa. To je pank himna koja govori o tome kako su se tinejdžeri osjećali ravnodušno prema haotičnoj političkoj situaciji u Engleskoj tokom 1970-ih.
Još jedan moćan primjer je 2Pac-ov “Brenda’s Got a Baby.” Ova rep pjesma baca svjetlo na nepravedan tretman i nepravde sa kojima se suočavaju neke zajednice. Priča o mladoj devojci koja se suočava sa izazovnim okolnostima, naglašavajući socijalna pitanja koja preovladavaju u društvu.
Osim toga, mnoge pjesme različitih žanrova služe kao platforma za umjetnike da izraze nezadovoljstvo ili kritiku prema društvenim normama. Ovi muzičari koriste svoje tekstove i melodije da izazovu razmišljanja i rasprave o problemima s kojima se ljudi suočavaju, sa ciljem da stvore svijest i dovedu do promjena. Ovaj oblik muzičkog izražavanja i dalje je moćno oruđe za društveni komentar i zalaganje protiv različitih društvenih problema.
Ostavite odgovor