Ageizam se odnosi na diskriminaciju ili predrasude prema pojedincima na osnovu njihove dobi. To se može dogoditi na različite načine, poput diskriminacije na radnom mjestu gdje neko možda neće dobiti posao ili unapređenja zbog godina. Adultizam je jedan od primjera ageizma, kada se odrasli nepravedno odnose prema mladima ili ih ne shvaćaju ozbiljno. Digitalni ageizam se događa kada su starije osobe isključene ili zanemarene u korištenju ili pristupu tehnologiji.
Drugi oblik je vizualni ageizam, koji se često viđa u medijima poput Hollywooda, gdje postoje stereotipi o mogućnostima starosne granice za glumce ili glumice. Ageizam čak utiče i na statistička istraživanja, gdje određene starosne grupe mogu biti zanemarene ili pogrešno predstavljene. Prisutan je i u zdravstvu, gdje starije osobe možda neće dobiti odgovarajući tretman ili pažnju.
Suočavanje sa starenjem može biti teško. To može uticati na mentalno zdravlje, samopoštovanje i finansije. Međutim, postoje načini za borbu protiv toga. To uključuje podizanje svijesti, osporavanje nepravednog tretmana i promoviranje inkluzivnosti na radnim mjestima iu svakodnevnom životu. Borba protiv starenja može napraviti razliku u stvaranju društva sa poštovanjem i pravednošću za ljude svih uzrasta.
Šta je ejdžizam?
Ageizam je kada ljudi procjenjuju ili tretiraju druge drugačije zbog njihovih godina. To se dešava na poslu ili u privatnom životu, pogađajući i starije i mlade ljude. Ali starije osobe se često suočavaju s većom diskriminacijom jer se naše društvo više divi mladima.
Ova pristrasnost počinje rano. Čak i kao djeca, učimo da starenje nije dobro i da stariji ljudi ne mogu dobro upravljati stvarima. To vidimo u oglasima koji obećavaju da će bore nestati ili u TV emisijama koje prikazuju starije ljude kao neupućene. Šale i komentari porodice i prijatelja također mogu širiti starosne ideje.
Ageizam se smatra više u redu od rasizma ili seksizma, ali je i dalje veliki problem. Popravljanje se neće desiti preko noći, ali ignorisanje nije rešenje. Možete učiniti stvari u borbi protiv starenja. Poduzimajući akciju, sebi činite život boljim i pomažete stvaranju pravednije kulture u kojoj su stereotipi manje bitni, a diskriminacija se rjeđe događa.
Primjeri ejdžizma
1. Diskriminacija na radnom mjestu
Ageizam na radnom mjestu jedan je od najistaknutijih primjera. ima veze sa nepravednim tretmanom prema starijim ljudima na poslu, a Loretto ga je istakao 2000. Palmore je dodao da šefovi često označavaju starije zaposlenike kao tvrdoglave u pogledu promena, ne previše kreativne i teške za podučavanje, prema njegovoj studiji iz 1999. godine.
U međuvremenu, žene se susreću sa većom pristrasnošću u vezi sa godinama jer se obično pretpostavlja da odustaju od posla kada imaju djecu. Ova diskriminacija može ograničiti mogućnosti zapošljavanja i uticati na to kako se gledaju i tretiraju stariji radnici, što im otežava razvoj karijere.
Ne radi se samo o poštenju; radi se o tome da svi imaju šansu da dobro rade svoj posao, bez obzira na godine ili pol. Zato postoji pritisak na radna mjesta da prihvate različitost i tretiraju sve na osnovu njihovih vještina i sposobnosti, a ne stereotipa ili pretpostavki zasnovanih na dobi ili spolu.
Takođe pročitajte: 15 Primjeri pristrasnosti unutar grupe
2. Stereotipi zasnovani na godinama
Stereotipi zasnovani na godinama su uobičajeni, posebno usmjereni na starije ljude. Ljudi često označavaju zaborav kod starijih kao „stariji trenutak“, iako svako može zaboraviti stvari. Uvredljive fraze kao što su „prljavi starac“ ili „drugo djetinjstvo“ doprinose starenju, oblikujući kako vidimo starije ljude.
Postoji čak i izraz, „datum isteka“, koji ukazuje na tačku nakon koje se neko smatra manje privlačnim u zabavljanju. Ovi stereotipi stvaraju nepravedne sudove o starijim osobama, pod pretpostavkom da su svi zaboravni ili više nisu poželjni. Oni zanemaruju jedinstvene kvalitete i iskustva svake osobe, nepravedno ih grupišu na osnovu godina.
Važno je osporiti ove stereotipe, prepoznajući da godine ne određuju nečiju vrijednost ili sposobnosti. Svako, bez obzira na godine, zaslužuje poštovanje i pošten tretman, oslobođen ovih ograničavajućih i netačnih uvjerenja. Prihvatanje različitosti u iskustvima i ličnostima među starijim osobama može pomoći u razbijanju ovih štetnih stereotipa.
3. Adultizam
Adultizam je kada su odrasli favorizovani u odnosu na mlade, a postoji predrasuda prema deci i tinejdžerima. Ljudi često misle da mlađi ne mogu puno doprinijeti i ignorišu njihove ideje. Od mladih se takođe očekuje da se ponašaju na specifičan način samo zato što su mladi. Druga srodna ideja je „odrasla osoba“, gdje društvo vjeruje da su samo odrasli zreli i odgovorni u odnosu na mlađe ljude. To znači da odrasli imaju više moći i uticaja samo zbog svojih godina.
Ova pristrasnost može uticati na različite aspekte života, kao što je način na koji se prema mladima postupa u školama, porodicama i zajednicama. To može ograničiti njihove mogućnosti da dijele mišljenja ili donose odluke, pod pretpostavkom da nemaju vrijedne misli. Odrasli ih možda neće shvatiti ozbiljno zbog godina, zbog čega se mladi ljudi osjećaju potcijenjenim.
Važno je razumjeti i osporiti ove predrasude kako bi se stvorile pravedne prilike za sve, bez obzira na njihovu dob. Prepoznavanjem i uvažavanjem perspektiva mladih pojedinaca, možemo stvoriti inkluzivnije i poticajnije okruženje za njihov rast i pozitivan doprinos društvu.
4. Dobronamjerne predrasude
„Dobronamjerne predrasude“, termin koji se koristi u društvenom kontekstu, opisuje neku vrstu pristrasnosti u kojoj se na određene starosne grupe, i na mlade i na starije, gleda s ljubaznošću, ali i kao na nesposobne ili manje kompetentne. Ovaj stav podrazumijeva da ih smatramo prijateljskim, ali ne i potpuno sposobnima. Na primjer, istraživanje koje je proveo Age Concern otkrilo je da 48% ispitanika smatra da su ljudi stariji od 70 godina druželjubivi, dok je samo 27% reklo isto za one mlađe od 30 godina. Međutim, samo 26% smatra da su stariji od 70 godina sposobni.
Ova predrasuda često proizlazi iz društvenih stereotipa koji povezuju određene starosne grupe sa specifičnim karakteristikama. Ljudi mogu vidjeti starije osobe kao tople i prijatne, ali vjeruju da im nedostaje sposobnost da se nose sa zadacima ili donose važne odluke. Slično, mlađi ljudi se mogu posmatrati kao prijateljski raspoloženi, ali ih se ne shvataju ozbiljno zbog percepcije njihovog neiskustva ili nezrelosti.
Ove predrasude, iako naizgled pozitivne, ipak mogu ograničiti mogućnosti i stvoriti nepravedna očekivanja zasnovana isključivo na godinama. Rješavanje dobronamjernih predrasuda uključuje prepoznavanje ovih pretpostavki i osiguravanje da se pojedinci svih starosnih dobi vrednuju zbog svojih sposobnosti i doprinosa, a ne da se osuđuju isključivo na osnovu stereotipa vezanih za uzrast.
Takođe pročitajte: Koji su primjeri društvene nejednakosti? (Savjeti za studente)
5. Digital Ageism
Digital Ageism je jedan od istaknutih primjera; to je kada se prema ljudima postupa nepravedno zbog toga koliko dobro koriste tehnologiju. Neki ljudi misle da su mladi uvijek odlični u tehnici, ali vjeruju da je stariji ljudi uopće ne mogu koristiti. To se događa zato što stariji ljudi možda nemaju toliko pristupa gadžetima i možda neće biti naučeni kako da ih pravilno koriste. Zbog toga se možda neće osjećati tako samopouzdano koristeći tehnologiju.
Godine nisu pravi razlog zašto bi se neko mogao boriti s tehnologijom. Više se radi o tome da nemate iste šanse za učenje ili praksu. Zamislite da morate da igrate video igricu a da vam se ne pokaže kako funkcionišu kontrole – bilo bi teško igrati, zar ne? Tako je to za starije ljude koji pokušavaju da shvate tehnologiju, a da ih niko ne podučava.
Važno je zapamtiti da svako može naučiti kako koristiti tehnologiju, bez obzira na godine. Ponekad je sve što je potrebno samo malo pomoći ili malo prakse da biste se snašli. Digitalni ageizam se dešava kada ljudi pretpostavljaju da neko ne može da uči samo zato što je stariji, a to nije fer.
6. Ageizam u zdravstvu
Ageizam, kako ga opisuje Robert Butler, više je od stereotipa o godinama. Duboko utiče na zdravstvenu zaštitu. U medicinskim ustanovama, diskriminacija na osnovu starosti utiče na način na koji lekari tretiraju pacijente. Od početnih pregleda do izbora liječenja, starost igra važnu ulogu. Nažalost, stariji pacijenti se često suočavaju s negativnim percepcijama liječnika, koji ih mogu smatrati pesimističnim ili manje nadanim. Ovo utiče na ponuđene tretmane, pri čemu se doktori ponekad odlučuju za manje intenzivnu njegu, dajući prioritet liječenju bolesti nego težnji za izlječenjem.
Ovaj problem može dovesti do toga da stariji pacijenti ne primaju isti nivo agresivnih tretmana kao mlađi pacijenti. To je zabrinjavajući problem unutar zdravstvene zaštite koji utiče na način na koji se brinu o različitim starosnim grupama i na medicinske odluke koje se donose za njih. Ova vrsta diskriminacije može utjecati na nečiji kvalitet života i pristup potencijalnim tretmanima koji spašavaju živote isključivo na osnovu njihove dobi.
Efekti starenja
Ageizam ide dalje od samo uvredljivih riječi; može imati ogroman utjecaj na to kako se osjećate, vaše zdravlje, vaš društveni život, pa čak i vaš novac. Nepravedno tretiranje zbog vaših godina može uzrokovati mnogo problema.
Fizički efekti
Ageizam zapravo može učiniti da ljudi umiru mlađi. Jedno istraživanje je pokazalo da starije osobe koje su mislile da su bezvrijedne ili nekoristne imaju kraće živote u odnosu na one koji imaju pozitivan stav o starenju. Ako se osjećate loše zbog svojih godina, možete i češće da se razbolite i da vam bude teže da ozdravite kada ste bolesni.
Postoji nekoliko razloga zašto se to dešava. Ako se osjećate loše zbog sebe, možda nećete ni brinuti o sebi. Možda jedete lošu hranu, pušite, pijete previše ili ne uzimate lijek kako biste trebali. To također može otežati oporavak kada se loše stvari dese jer nemate dovoljno podrške od drugih.
Ponekad se doktori mogu drugačije odnositi prema starijim osobama zbog njihovih godina, a to može pogoršati njihovo zdravlje. Možda neće dobiti iste tretmane ili biti dio studija koje će im pomoći da ostanu zdravi. Nemogućnost dobrog razgovora sa doktorima takođe može pogoršati stvari, kao što je neuzimanje lekova na pravi način.
Učinci na mentalno zdravlje
Ageist komentari porodice ili saradnika mogu učiniti da se osjećate jako loše u vezi sa sobom i natjerati vas da preispitate svoju vrijednost. Istraživanja pokazuju da starenje može pogoršati vaše mentalno zdravlje, pa čak i uzrokovati depresiju. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da bi oko 6 miliona slučajeva depresije širom svijeta moglo biti uzrokovano starenjem.
Kada vjerujete u loše stvari o starenju, to zapravo može pogoršati rad vašeg mozga. Možda ćete početi više zaboravljati stvari jer se bojite da ćete biti kao one loše stvari koje ljudi govore o starosti. Ovaj strah vas može pogoršati u zadacima, poput pamćenja stvari.
Efekti na društveni život
Ageizam može učiniti da se osjećate usamljeno. Ako se ljudi prema vama ponašaju loše zbog vaših godina, možda ćete izbjeći da provodite vrijeme s prijateljima i porodicom. Možda čak prestanete ići na događaje ili mjesta jer se osjećate uplašeno ili neželjeno.
Ponekad ljudi misle da stariji ljudi ne bi trebali biti intimni ili izlaziti, pa se izoluju. Zbog toga se možete osjećati zaista usamljeno i tužno.
Biti usamljen može uzrokovati i mnoge druge probleme, kao što su veći stres, lošiji san i češće oboljevanje. To čak može pogoršati probleme mentalnog zdravlja i učiniti vaš mozak slabijim radom.
Finansijske posljedice
Ageizam također može pokvariti vašu novčanu situaciju. Možda nećete dobiti bolji posao ili obuku jer se ljudi prema vama ponašaju drugačije. Neke kompanije bi vam mogle čak i naplatiti više za stvari poput osiguranja samo zato što ste stariji.
Također, budući da neki ljudi misle da stariji ljudi nisu pametni s novcem, mogli bi pokušati da vas prevare. Nasjedanje na ove trikove može uzrokovati da izgubite novac i da se zbog toga osjećate jako loše.
Kako se nositi sa starenjem
Suočavanje sa ageizmom uključuje priznavanje stvarnosti starenja. Promjene se dešavaju kako starimo – možda vaše tijelo nije tako brzo kao prije, vid ili sluh mogu oslabiti, a mogu se pojaviti bore. Prirodno je osjećati se nesrećnim ili nesigurnim u vezi s ovim promjenama. Nemojte ignorisati ta osećanja; u redu je tako se osjećati.
Ali zapamtite, postoji više od promjena u vezi sa godinama. Uprkos tome što bi društvo moglo reći o starenju, još uvijek imate mnogo toga pred vama. Posjedujete mudrost i iskustva koja su vrijedna. Ne dozvolite da vas ograniče staračka uvjerenja, bilo iz vas ili drugih.
Da biste se suprotstavili ageizmu, počnite s prihvaćanjem ovih savjeta:
- Samoprihvatanje: Prihvatite promjene i budite ljubazni prema sebi.
- Perspektiva: Fokusirajte se na ono što možete učiniti, a ne samo na ograničenja.
- Doprinos: Prepoznajte svoju vrijednost – imate puno toga za ponuditi.
- Stereotipi izazova: Ne dozvolite da vas staračka uvjerenja sputavaju.
- Sistem podrške: Okružite se ljudima koji vas cijene takve kakvi jeste.
Ageizam možda postoji, ali on vas ne definira. Prihvatite svoje godine i istovremeno odbijajte da stereotipi diktiraju vaš život. I dalje ste puni potencijala i vrijednosti, bez obzira na godine.
reference:
- Butler, RN (1969). “Age-izam: Još jedan oblik netrpeljivosti”. Gerontolog. Oxford University Press.
- Iversen, TN; Larsen, L.; Solem, PE (2009). “Konceptualna analiza ageizma”. Nordic Psychology. Taylor & Francis Ltd.
- Klejman, Pol. (2002). “Slike starenja.” Enciklopedija starenja. Macmillan Reference USA.
- Loretto, W.; Duncan, C.; White, PJ (2000). “Starost i zapošljavanje: Kontroverze, nejasnoće i percepcije mlađih ljudi”. Starenje i društvo. Cambridge University Press.
Ostavite odgovor