Mo le tele o seneturi, sa faia e le au filosofia se sao taua i le faʻatulagaina o le auala tatou te vaʻai ai i le lalolagi ma mafaufau i le olaga. E oo lava i aso nei, o loo tumau pea ona tāua o latou manatu. O faifilosofia silisili ma sili ona ta'uta'ua mai le tala fa'asolopito, ua latou maua ni fa'amatalaga taua i le mafaufau o le tagata ma le lalolagi o lo'o tatou nonofo ai.
Philosophy o le suʻesuʻeina lea o fesili faʻavae e uiga i le ola, poto, tulaga taua, mafuaaga, mafaufau, ma le gagana. E taumafai e su'esu'e le natura o le mea moni ma le uiga o le olaga. E fa'aaogaina e le au faifilosofia mafaufauga fa'apitoa ma su'esu'ega fa'atatau e su'esu'e ai nei vaega loloto o le soifuaga o le tagata. E ala i a latou tusitusiga ma aʻoaʻoga, ua latou faʻauʻuina se talatuu 'oa e faʻaauau pea ona aʻafia ai lo tatou malamalama ia i tatou lava ma le lalolagi.
Ia, se'i o tatou su'esu'e se lisi o nisi o faifilosofia sili o taimi uma na tele sona sao i lo tatou poto fa'atasi.
O le a le Philosophy?
O le filosofia e sau mai upu Eleni o lona uiga “alofa i le poto.” E pei o se maulu loloto i le malamalama i le poto, olaga, ma le mea moni. Vaai faalemafaufau o se auala e mafaufau ai i mea taua e pei o amio, natura, faʻalelei, ma isi mea. O faifilosofia, po o tagata mafaufau loloto, e mafaufau loloto i mea e pei o le uiga o le avea, manatu, ma manatu eseese.
O le mea manaia e uiga i filosofia e le naʻo se vaega o manatu tuai. E mafaufau le au faifilosofia e uiga i le olaga o le tagata, o lea e tumau ai a latou lesona e tusa lava pe ua leai. O le mafuaaga lena o aʻoaʻoga a le au faifilosofia sili e toʻasefulu mai tua i tua e talafeagai pea i aso nei. E pei lava na latou tuua se oa o le poto e mafai lava ona tatou aʻoaʻoina mai ai. O lea la, afai na e mafaufau e uiga i fesili tetele i le olaga, o le filosofia atonu e iai ni tali mo oe!
10 Faifilosofia Sili o Taimi Uma
Saili mafaufauga loloto ma tala i tua atu o nisi o faifilosofia silisili o talafaasolopito. Sei o tatou su'esu'e i aoaoga faigofie ae aoga a nei mafaufau ofoofogia.
1. Aristotle
Aristotle, o se faifilosofia lauiloa Eleni, sa nofo i Eleni Anamua mai le 384 i le 322 TLM. I lalo o le taʻitaʻiga a le faifilosofia taʻutaʻua o Plato, na avea ai Aristotle ma polymath, ma sili atu i matata eseese.
E masani ona viia o le uluai saienitisi i le talafaasolopito, na tusia e Aristotle le silia ma le 200 tala, ma e tusa ma le 31 o loʻo faʻasalalau pea i aso nei. O ana galuega eseese na aofia ai filosofia o le mafaufau, amio, aʻoaʻoga faʻapolokiki, faʻalelei, ma tautalaga, faʻapea foʻi ma le biology faʻapitoa. E mataʻina, na ia faia se sao taua i le matauina auiliili o laau ma manu.
O le talatuu tumau a Aristotle o loʻo taoto i lana galuega faʻavae i luga o le mafaufau, e fai ma sui o le togafitiga muamua o mataupu faavae o mafaufauga saʻo.
E le gata i lea, na ia faailoa mai auala autu e tolu o le tautala: ethos (ethics), pathos (lagona), ma logos (logic). O lona atina'eina o le toesea o a'oa'oga, lea ua ta'ua nei o le syllogism, o lo'o tumau pea ona avea ma vaega taua o ana sao fa'alepoto. I aso nei, ua faʻamanatuina Aristotle mo le faʻatulagaina o faavae muamua o aʻoga eseese ma lana matafaioi paionia i le lalolagi o filosofia.
2. Socrates
O Socrates, o se faifilosofia Eleni e sau mai Atenai, e masani ona viia o le paionia o filosofia i Sisifo ma o se tasi o filosofia silisili o taimi uma. O ana sao e masani lava ona taoto i filosofia amio, ma faailogaina o ia o le uluai tagata atamai i lenei aganuu. E ui i le leai o ni ana lava galuega tusitusia, o ana aʻoaʻoga na faʻasaoina e ala i tala a ana tamaiti aʻoga, Xenophon ma Plato.
Sa faia e Socrates se sao taua i le atinaʻeina o le Socratic dialogue, o se ituaiga o tusitusiga e faʻaogatotonu i le aʻoaʻo atu e ala i le faatufugaga o le fesiligia. Nai lo o tautalaga masani, na ia auai i talanoaga e faʻamalosia ai mafaufauga faitio ma le suʻesuʻeina o ia lava.
Ae paga lea, o talitonuga le masani a Socrates na mafua ai lona pa'ū. I le 399 TLM, na feagai ai o ia ma se faasalaga oti i moliaga o le faaleagaina o talavou ma le musu e amanaʻia atua aloaʻia o le aai. E oo lava i ona taimi mulimuli, na tumau pea Socrates i ana mataupu faafilosofia, ma tuua ai se talatuu o loo faaauau pea ona aafia ai mafaufauga ma aoaoga i Sisifo.
3. Konfusius
O Confucius, o se faifilosofia mai Saina anamua (770 – 481 T.L.M.), na talitonu i le ola i se olaga lelei e faavae i mataupu tau amio ma amioga. Sa ia manao ia maua e tagata uma le avanoa e aoao ai, ma sa ia faia le faiaoga o se galuega faaaloalogia. O lenei manatu e ogatusa ma le misiona a le Iunivesite o Tagata, ona o Confucius ma le iunivesite e tutusa le sini o le faʻaogaina o aʻoaʻoga mo tagata uma.
Na faavaeina foi e Confucius Confucianism, o se talitonuga e faʻatatau i le amio a le tagata lava ia ma le ola mama. O mataupu faavae autu o le Confucianism, e masani ona taʻua o ana amio e aofia ai le amiotonu, agalelei, le faʻaleagaina, ma le faʻaaloalo mo le tutoʻatasi. I ana aʻoaʻoga, e lima uiga lelei tumau e matilatila: agalelei, amiotonu, faatuatuaina, amiosaʻo, ma le poto.
I se tulaga lautele, na talitonu Confucius i le avea ma se tagata lelei ma faia isi i le agalelei ma le faamaoni. Na ia manatu o aʻoaʻoga ma le ola faʻamaoni e taua tele mo se sosaiete fealofani. O ana aoaoga o loo faaauau pea ona uunaia ma musuia tagata i le lalolagi atoa e taumafai mo se olaga sili atu ma sili atu ona mama.
4. Lao-Tzu
O Lao-Tzu, o se faifilosofia iloga, na ia faia se aʻoaʻoga e fesootaʻi vavalalata i le Taoism, o se talitonuga na amata mai i le 500 TLM i Saina Anamua. Ua faamamafaina e Taoism le ola faatasi o manu ma tagata i le atulaulau. O Lao-Tzu, o lē na tusia le uluaʻi tusi Taoist, na ia faailoa mai foʻi le manatu o le tino ola pea faaleagaga, ma faapea mai e lē fano le agaga ae e faatasia ma le atulaulau pe a mavae le oti. Na ia fautuaina le ola faʻatasi ma le chi (poʻo le qi), le malosi e taʻitaʻia ai le atulaulau.
O le filosofia o le Taoism e aofia ai le mataupu faavae o le faapaleniina o malosiaga, ua faatusaina i le yin ma yang. O lenei manatu ua faaalia ai le auala e galulue faatasi ai malosiaga tetee, e pei o le malamalama ma le pogisa, le vevela ma le malulu, ma le gaioiga ma le le gaoioi, e galulue faatasi e aumaia le filemu i le lalolagi. E oo ane i le senituri lona 8 TA, na tupu aʻe ai le Taoism i le lotu a le aiga o Tang. E ui lava o se tasi o lotu autu a Saina faatasi ai ma le Confucianism ma le Buddhism, na feagai le Taoism ma le taofiofia i le taimi o le pulega a le Communist i le 1959.
Faitau foi: O le a le Social Criticism? Ituaiga o faitioga fa'aagafesootai
5. Ioane Locke
O John Locke, o se tagata atamai Europa i le senituri lona 17, sa galue i Oxford ma saʻiliʻili i suʻesuʻega faafomaʻi. E lauiloa o ia i ana sao i le Enlightenment ma le alualu i luma o le saolotoga.
Na finau malosi Locke mo le aia tatau a tagata uma i le ola, saolotoga, ma meatotino, teena le manatu o le aia tatau a tupu. E tusa ai ma lana faamatalaga, afai e lē mafai e se taʻitaʻi ona faaaloalo i aiā tatau, e iai i tagata le pule e faateʻa ai le tupu e ala i le malosi. O lona talitonuga autu o le matafaioi autu a le malo o le tautuaina lea o manaoga o tagata.
O manatu o Locke na faataatia ai le faavae mo le manatu o le malo faatapulaaina, ma faamamafaina le taua o le puipuia o aia tatau a tagata taitoatasi. O ona mafaufauga taua i pulega ma aia tatau a tagata o loʻo faʻaauau pea ona faʻavae filosofia faʻapolokiki ma le malamalama i le va o taʻitaʻi ma pule.
6. Friedrich Nietzsche
O Friedrich Nietzsche, o se faifilosofia Siamani, na ia tuua se faailoga taua i le lalolagi i Sisifo ma ana tusitusiga e aofia ai mataupu eseese e pei o le faasaienisi, faatufugaga, aganuu, ma talafaasolopito. Sa i ai sona aafiaga loloto i le existentialism ma surrealism, e lua gaioiga na aliaʻe mai i le taimi o ana sao.
O le filosofia autu a Nietzsche, o le nihilism, o loʻo fautua mai ai o mea uma, e aofia ai le ola, e leai se uiga faʻapitoa. O lenei manatu sa i ai se aafiaga tumau, faʻatulagaina filosofia ma faʻataʻitaʻiga gaioiga na mulimuli mai i tausaga talu ona mavae lona taimi. O ona mafaufauga na faaosofia ai se toe iloiloga o talitonuga masani ma saunia ai le ala mo ni vaaiga fou i le olaga.
I ni faaupuga faigofie, na talitonu Nietzsche e leai se faamoemoega o le olaga. O lenei manatu na a'afia ai le to'atele e fesiligia tu ma aga masani ma su'esu'e manatu e le masani ai. O le aʻafiaga o lana filosofia na faʻalautele atu i le existentialist ma surrealist movements, faʻatulagaina le auala e iloa ai e tagata le lalolagi o siomia ai i latou. I aso nei, o manatu o Nietzsche o loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻeina ma finauina, ma avea ai o ia ma tagata iloga i le talafaasolopito o filosofia.
7. Karl Marx
O Karl Marx ua manatu o se tasi o faifilosofia sili o taimi uma. E sau o ia mai Siamani ma sa nofo i le 1800s. Na ia sau i le Marxism, o se manatu e uiga i sosaiete, faiga faaupufai, ma tupe. Na manatu Marx e faapea i totonu o sosaiete, o loo i ai se taua i le va o vaega e lua: o tagata faigaluega ma tagata mauoa e ana pisinisi.
Na ia talitonu e iai se aso, o le a tulaʻi mai ai le ʻaufaigaluega e faasagatau atu i tagata mauʻoa i se fusuaga tele. I lenei fusuaga, o le a pulea e le au faigaluega le tamaoaiga. Na talanoa tele Marx e uiga i faiga faa-Komunisi, o se faiga e fefaasoaaʻi ai mea uma i tagata uma, ma e leai se mea totino.
Sa matuā malolosi manatu o Marx, ma sa lauiloa o ia i le lagolagoina o faiga faa-Komunisi. Na ia manaʻo e suia le auala e galulue ai le sosaiete ina ia saʻo le faiga o tagata uma. O mafaufauga o Marx na aafia ai le toatele o tagata i le lalolagi.
8. Ralph Waldo Emerson
O Ralph Waldo Emerson, o se faifilosofia Amerika, faiaoga, soloia, ma tusitala, na faia se aafiaga taua i sosaiete. O lana sao sili ona iloga o le tala na faaulutalaina “Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava.” O le ola ai i le vaitau o le 1800, na ia faʻasoa ai mea e tutusa ai ma le au Peretania Romantic i ona po nei, faʻamalosia le sootaga loloto i le va o le Atua, tagata, ma le natura.
O le galuega a Emerson o loʻo i ai le mana faʻafouina, faʻamalosia le au faitau e tuʻu le faʻalagolago i a latou lava faʻamasinoga nai lo isi mea uma. O ona manatu e o'o mai i le taua o le ta'ito'atasi ma le fa'alagolago o le tagata ia te ia lava, ma una'ia tagata e talitonu io latou lava gafatia. E ala i ana tusitusiga, na faʻatupuina ai e Emerson se lagona o le faʻamalosia, fautua mo le tutoʻatasi o le tagata lava ia ma le malosi e maua mai i le faʻaogaina o ia lava ma le lalolagi masani.
E le gata i lea, o le faatosinaga a Ralph Waldo Emerson e sili atu nai lo lona taimi, ma tuua ai se talatuu tumau e siitia ai le faatuatuaina o le tagata lava ia ma le sootaga o tagata taitoatasi ma le paia ma le natura. O lana faamamafa i le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava o loo faaauau pea ona musuia ma taialaina i latou o loo saili e folau i faigata o le olaga ma le mautinoa ma le tutoatasi.
9. Emanuelu Kant
O Immanuel Kant, o se faifilosofia taʻutaʻua mai le 1724 i le 1804 e lata ane i le Baltic Sea, sa lauiloa i ana galuega i le Practical Reason, Pure Reason, ma le Mana o le Faamasinoga. Na talitonu Kant o le fuafuaina o amioga mama e faalagolago i le faataunuuina o lo tatou tiute nai lo le taulai atu i taunuuga. O lana mataupu faavae o amioga mama ua faamamafaina ai o le mafaufau lelei e sili atu nai lo isi ituaiga o mafaufauga.
O le vaaiga a Kant i le amio pulea e totonugalemu i le manatu e sa'o pe sese le faatinoga e faavae i le faataunuuina o o tatou tiute, ae le o taunuuga oa tatou faatinoga. E tusa ai ma lana tulafono faavae o le ola mama, e sili atu le taua o mafaufauga i lo se isi lava ituaiga o mafaufauga.
I se tulaga lautele, o le filosofia a Kant o loʻo faʻamamafaina ai le taua o le tiute ma le amio saʻo i le iloiloga o le natura masani oa tatou gaioiga. O lona talatuu o lo'o fa'ailogaina i se fa'amamafa ma'oti i le maualuga o le fa'amanino o le amio i totonu o le malo o le amio.
Faitau foi: Lisi o A'oga uma o le Psychology o Mafaufauga Fa'amatalaina
10. Epikuro
O Epicurus, o se faifilosofia atamai Eleni na soifua mai i le 341 e oo i le 27 T.L.M., na ia faavaeina le filosofia o Epikuro, lea sa iai sona aafiaga mataʻina. Sa ia faaautūina ana aʻoaʻoga i le manatu e faapea o le faamoemoega sili o le olaga o le tagata o le fiafia, e maua e ala i le leai o ni faalavelave faalemafaufau ma tiga faaletino.
E tusa ai ma le faamatalaga a Epicurus, o le ki i se olaga faamalieina o loo taoto i le saʻilia o mea faafiafia, ae lē na o le faaaogāina o le mafaufau. Na ia finau mai o le fiafia moni o le lelei sili lea mo tagata. Na ia taʻua o tuʻinanauga lē mafaufau o le puna lea o le popole, ma faapea mai o le aveesea o le fefe i faasalaga ma le oti, e mafai ai e se tasi ona faaitiitia le popole ma maua ai le fiafia moni. Na faamamafaina e Epicurus le taua o le malamalama ma le puleaina o manaoga e taitaia se olaga fiafia ma le fiafia. O ana aʻoaʻoga e faʻamalosia ai se auala paleni i tuʻinanauga, faʻafefe mai tuʻinanau soona fai ma le le manaʻomia.
Faalauaʻitele, Epikuro, e pei ona lagolagoina e Epicurus, e faʻamalosia ai se olaga e tuuto atu i le fiafia, saoloto mai faʻalavelave faalemafaufau ma tiga faaletino, e maua e ala i le tulituliloaina o le fiafia ma le faʻaumatiaina o le fefe.
iʻuga
O le tele o manatu ma filosofia a nisi o faifilosofia silisili o taimi uma e tumau pea ona talafeagai i le lalolagi i aso nei. O nei tagata mafaufau anamua ua tele sona sao i lo tatou malamalama i le tagata ma le auala tatou te fegalegaleai ai ma i tatou lava, isi, natura, ma le Atua.
O aafiaga tumau o le au faifilosofia silisili o loo faaauau pea ona mamanuina o tatou mafaufauga ma uunaia ai i tatou e mafaufau loloto i fesili i ni auala fou ma loloto. Ua latou tuuina mai ia i tatou mataupu faavae taiala e aafia ai a tatou amioga i totonu o sosaiete, e fausia ai o tatou manatu faavae o le malo, solo, aoaoga, matematika, ma le faasaienisi, ma musuia ai a tatou suesuega i vaega eseese o le olaga.
O nei faavae faafilosofia ua faamaonia le tumau, ua tuuina mai ai ia i tatou ni malamalamaaga taua e tumau i augatupulaga. A o tatou folau atu i lavelave o lo tatou lalolagi faaonaponei, o le atamai o nei tagata sauai faafilosofia e avea o se taiala le tumau mo a tatou sailiga atamai ma amioga.
Tuua se tali