O le malamalama i faitioga faʻaagafesootai e taua tele i le vaʻaia o le lalolagi mai vaaiga eseese ma tuleia mo se sosaiete sili atu. E aofia ai le suʻesuʻeina ma le tautala e uiga i mataupu i totonu o tatou nuʻu. O faitioga faʻaagafesootai e le naʻo le faʻaalia o faʻafitauli; e uiga foi i le fautuaina o fofo.
E eseese ituaiga o faitioga lautele. O nisi e taula'i atu i le le tutusa e pei o le fa'ailoga tagata po'o le le tutusa o le tamaoaiga. O isi e su'esu'e i faiga fa'apolokiki po'o tu ma aga fa'aleaganu'u e ono le talafeagai pe fa'aleagaina ai nisi vaega.
O faitioga e mafai ona sau mai nofoaga eseese, e pei o tusi, ata tifaga, po o talanoaga foi ma uo. E fesoasoani ia i tatou e fesiligia ai mea e masani ona tatou manatu faatauvaa i ai ma uunaia i tatou e mafaufau pe faapefea ona tatou faaleleia mea mo tagata uma.
E ala i le auai i faitioga lautele, tatou te tatalaina i tatou lava e aoao atili e uiga i le lalolagi ma malamalama i aafiaga eseese o tagata. O se meafaigaluega mo suiga, tuleia i tatou e galulue agai i se sosaiete e tutusa uma avanoa ma aia tatau a tagata uma.
O le a le Social Criticism?
O faitioga faʻaagafesootai e vaʻavaʻai pe faʻafefea ona oʻo atu le faʻatulagaina o sosaiete i faʻafitauli. E le gata ina fa'ailoa mai e se tagata faitio fa'aagafesootai nei fa'afitauli ae fa'ailoa mai fo'i ni auala e fa'aleleia ai. Atonu latou te faia ni suiga ina ia sagatonu ai mea pe manaʻomia foʻi ni suiga tetele, e pei o le toe faʻaleleia atoatoa o le auala e galue ai.
O lenei ituaiga o faitioga e suʻesuʻe ai pe faʻafefea ona aʻafia tagata e mea e pei o tulafono, tu ma aga, poʻo faiga paoa. E uiga i le malamalama pe aisea e ono feagai ai nisi vaega ma le faʻailoga tagata poʻo le tauivi e maua avanoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e se tagata faitio faʻaagafesootai ona talanoa e uiga i le faʻaogaina o le tamaoaiga i nisi ma faʻaleagaina isi, e mafua ai le le tutusa.
O nisi taimi, o faitioga faʻaagafesootai e faʻamoemoe mo ni suiga laiti, ua malilie i ai. O isi taimi, e tuleia mo suiga mataʻutia, e pei o suiga tetele i tulafono poʻo faʻalapotopotoga lautele. O le sini o le faia lea o sosaiete ia sili atu, amiotonu, ma sili atu mo tagata uma. O tagata faitio fa'ale-agafesootai e fai ma leo mo i latou atonu e leai ni o latou sao ma una'ia ni fa'aleleia e manuia ai le sosaiete atoa.
Le Fa'amanuiaga ole Fa'asao Fa'aagafesootai ile Sosaiete
O faitioga fa'ale-agafesootai e maua ai le tele o fa'amanuiaga i sosaiete. E fesoasoani e faʻamaonia ai manaʻoga o vaega faʻapitoa ma ofoina atu isi mea lelei:
Muamua, o lo'o fa'amalamalamaina ai tauiviga a fa'alapotopotoga fa'aagafesootai saua. O le auai i faitioga fa'aagafesootai e mafai ai e tagata ta'ito'atasi ona malamalama i manatu 'ese'ese, ae maise i latou e masani ona 'ave'esea mai tala masani.
Lona lua, e luiina ai talitonuga mautu. A aunoa ma le faitio, o manatu tuai pe leaga e ono tumau pea e aunoa ma se tetee. O faitioga fa'aagafesootai e fa'aauupegaina ai tagata i meafaigaluega e va'ai ai i se sosaiete sili atu ma malamalama pe fa'afefea ona fa'aogaina faiga fa'aagafesootai.
E le gata i lea, e fa'aoso ai suiga mautu. Aemaise lava, o galuega o faitioga faʻaagafesootai, e pei o le tusi a Upton Sinclair 'The Jungle,' na faʻamalosia ai le faʻaleleia atili o tulafono i tulafono faatonutonu mo le saogalemu o meaʻai. E fa'apena fo'i, o lala o talitonuga fa'apitoa e pei ole talitonuga fa'atauva'a fa'atauva'a ma a'oa'oga fa'aletulafono fa'afafine ua fa'aoso ai talanoaga e uiga i le le tutusa i totonu ole faiga fa'aletulafono.
Ma le mea mulimuli, o faitioga faʻaagafesootai e fesoʻotaʻi ai aʻoaʻoga ma gaioiga. O lona fa'amoemoe o le fa'atupuina lea o se sosaiete sa'o, fa'aosofia talanoaga ma fa'amalosia tagata ta'ito'atasi e fa'ailoa malosi atu lo latou sauaina.
Auala 'ese'ese e fa'atupuina ai faitioga fa'aagafesootai
O faitioga fa'aagafesootai e mafai ona faia i ni faiga eseese. O se auala e faʻaalia ai e tagata o latou manatu e uiga i sosaiete. O nisi ituaiga e aofia ai:
1. Critical Theory
I le amataga o le 1900s, o se vaega e taʻua o le Frankfurt School i Siamani na faʻalauiloaina le talitonuga faʻapitoa, o se auala e vaʻavaʻai ai i sosaiete ma ona mataupu. Na latou talitonu e mafai ona faʻaaogaina filosofia e iloa ma foia ai faʻafitauli lautele. Fa'aaafiaina e Karl Marx ma Sigmund Freud, e pei o tagata mafaufau Jürgen Habermas ma Theodore Adorno mai le Aoga a Frankfurt na manatu o filosofia e le na o le mauaina o le poto. Nai lo o lea, sa latou vaai i ai o se auala e faasaʻoloto ai tagata mai faiga sauā e faaaogā ai le poto ua maua.
Talu mai le vaitau o le 1970, ua salalau atu manatu taua i vaega eseese e pei o filosofia, sosaiete faʻaagafesootai, mafaufauga, suʻesuʻega faaleaganuu, ma tulafono. Ua fa'apalapala i vaega fa'apitoa e pei o le tu'uga tu'uga fa'atauva'a ma le talitonuga o tama'ita'i. O nei vaega faʻapitoa e taulaʻi i le malamalama i le auala e fegalegaleai ai le sosaiete ma tagata eseese vaega faʻaagafesootai.
O le mea e mata'ina ai, o nisi o tagata fa'atauva'a fa'atauva'a e mana'o e auai sa'o i gaioiga fa'aagafesootai nai lo le talanoaina o a'oa'oga i a'oga. Latou te talitonu i galuega faatino nai lo felafolafoaiga manatu.
O a'oa'oga mata'utia o lo'o tumau pea se meafaigaluega mamana mo le su'esu'eina ma le malamalama i mataupu fa'aagafesootai, e ofoina atu tioata eseese e iloilo ma mafai ona fa'atalanoaina. luitau lautele feagai ma vaega eseese.
2. Fa'aitu'u Tusitusi
O faitioga tusitusi e faatatau i le suesueina o tusi ma tala e malamalama ai pe faapefea ona latou fesootai ma le lalolagi o siomia ai i tatou. O faitioga faʻaagafesootai o se tasi o ituaiga-e vaʻai i le auala e atagia ai e tusitusiga le sosaiete. Pe a iloiloina e le au faitio se tusi, latou te mafaufau foi i le tulaga o le tusitala i lo latou sosaiete ma le auala na aafia ai tagata i lena taimi i le tusi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o faitioga a Marxist e taulaʻi pe lagolagoina pe tetee se tusi i le le saʻo i vasega lautele.
O le isi ituaiga o faitioga postcolonial, lea e vaʻavaʻai i le auala o loʻo faʻaalia ai e tusitusiga le colonialism, lea e pulea ma faʻaaogaina e le tasi atunuu le isi. E suʻesuʻe e le au faitio pe faʻapefea ona faʻaalia e nei tala le olaga o tagata nofoia.
O tagata faitio e le na'o le iloiloina o tusi o iai - latou te fatuina foi tala e suʻesuʻe ai mataupu faʻaagafesootai. O nisi faʻataʻitaʻiga taʻutaʻua o tala dystopian pei Lototele Le Lalolagi Fou saunia e Aldous Huxley or Faatoaga Faatoaga saunia e George Orwell. Tala fa'asolopito e pei o Se Tale o Lua Aʻai saunia e Charles Dickens ma Le Jungle saunia e Upton Sinclair e atagia mai ai foi faafitauli o le sosaiete.
E ala i le suʻesuʻeina o nei tusi ma fatuina ni tusi fou, e fesoasoani ai le au faitio tatou te malamalama ma mafaufau i le lalolagi o tatou ola ai.
3. Musika e fai ma Meafaigaluega mo Faʻasalaga Faʻaagafesootai
O nisi ituaiga o musika, e pei o punk, rap, ma nisi ituaiga uʻamea, e aʻa i le faitioina o sosaiete. Latou te talanoa e uiga i faafitauli i le malo, sauaga, ma lagona o le le fiafia i le tulaga o mea. Ave le pese "Pretty Vacant" a le Sex Pistols, mo se faʻataʻitaʻiga. O se pese punk e talanoa e uiga i le lagona le ano o tupulaga talavou i le vevesi tulaga faaupufai i Egelani i le 1970s.
O le isi faataitaiga mamana o le 2Pac's "Brenda's Got a Baby.” O lenei pese rap o loʻo faʻamalamalamaina ai le le saʻo ma faiga le tonu o loʻo feagai ma nisi o nuʻu. O loʻo faʻamatalaina ai le tala i se teine talavou o feagai ma tulaga faigata, faʻamaonia ai mataupu faʻaagafesootai o loʻo taatele i le sosaiete.
I tua atu o nei mea, o le tele o pese i ituaiga eseese o loʻo avea o se faʻavae mo tusiata e faʻaalia ai le le fiafia poʻo faitioga i tu ma aga faʻalapotopotoga. E fa'aaoga e nei tagata faimusika a latou upu ma fati e faaosofia ai mafaufauga ma talanoaga e uiga i fa'afitauli o lo'o feagai ma tagata, ma fa'amoemoe e fa'alauiloa ma fa'atupu suiga. O lenei ituaiga o fa'aaliga fa'amusika o lo'o fa'aauau pea ona avea ma mea faigaluega malosi mo fa'amatalaga fa'aagafesootai ma fa'aupuga fa'asaga i fa'afitauli eseese fa'ale-agafesootai.
Tuua se tali