O e su'e a'oga maualuga a le malo ma a'oga tuma'oti i Ausetalia e tu'uina atu ia te oe fa'amatalaga e te mana'omia Tumau Fa'amatalaga Vaega ua su'esu'e ma tu'ufa'atasia se lisi atoatoa o lo'o iai a'oga maualuluga (malo ma tuma'oti) o lo'o i Sini Ausetalia.
O Ausetalia o se tasi o nofoaga sili e mafai ona mafaufau i ai soʻo se tasi e suʻesuʻe ai ma o le mafuaʻaga lea o tamaiti aʻoga faavaomalo mai itu uma o le lalolagi ua osofaʻi atu i Ausetalia e maua se aʻoaʻoga i tulaga eseese o suʻesuʻega.
E le o se mea e ofo ai ona o le Malo o Ausetalia ua faʻaalu le tele o alagaoa e faʻamautinoa ai o loʻo tumau pea tulaga faʻavaomalo a le aʻoga a Ausetalia.
le iunivesite ma o aoga maualuga i Ausetalia o loʻo faʻavasegaina o nisi o aoga sili i le lalolagi, ma o lenei tusiga o le a lisiina nisi o aoga maualuga tumaoti ma le malo i Sydney Ausetalia.
O Sini lava ia o se tasi o nofoaga sili e suʻesuʻe ai i Ausetalia ma afai o loʻo e mafaufau i se aoga maualuga e tatau ona e mafaufau i se aʻoga i Sini aua o lenei nofoaga e ofoina atu nisi o faʻalapotopotoga sili ona lelei e faʻamautinoa ai o se tamaititi. e oo atu i lona sini faaleaoaoga.
Fa'atasi ai ma lena fa'amatalaga, fa'aauau le faitau a'o matou talanoaina nisi o fa'amanuiaga o le a'oga i a'oga maualuluga i Sini Ausetalia ma mulimuli ane ua matou lisiina a'oga sili ona lelei ma fa'aofia ai le so'otaga aloa'ia o a'oga ta'itasi ina ia mafai ona e asiasi i le Upega Tafa'ilagi aloaia a le A'oga. ma va'ai taiala o talosaga ma nisi fa'amatalaga e uiga i le a'oga e aofia ai le kalena a'oga ma faʻatagaina.
Aisea e suʻesuʻe ai i Sydney High Schools?
Ua leva ona fa'ailoa mai Ausetalia o se tasi o atunu'u o le lalolagi o lo'o ofoina atu a'oa'oga lelei. Po o le a lava le nofoaga i Ausetalia e te mautinoa e te mauaina aʻoaʻoga maualuga i le avea ai ma se tamaititi aoga i totonu o le atunuʻu poʻo faavaomalo.
Ma o Sini o se tasi o aai sili ona lelei i Ausetalia e auai i aoga maualuga. O a'oga maualuluga i Sini ua fa'atagaina ma ofoina atu se tulaga maualuga o a'oa'oga i tamaiti a'oga, ma fa'amautinoa e maua e le tamaititi le atina'e atoatoa.
Afai e te suʻesuʻe i aʻoga maualuga a Sini e faʻamaonia e te mauaina se aʻoaʻoga lelei mai aʻoaʻoga maualuga faiaoga ma faiaoga oi latou o taʻitaʻi ia latou matata eseese o suʻesuʻega.
E le gata o faleaoga i Sini nei e iai fale e faigofie tele ai suesuega, ae o nei fale foi ua fausia i tekinolosi faaonaponei ina ia mautinoa ai le faatumauina o aoga i totonu o lenei aai i le tulaga maualuga o le lalolagi.
O se tasi o mea sili ona matagofie e uiga i le suʻesuʻeina i aoga maualuga i Sini Ausetalia o le mea moni e le o tumu vasega. O le faiga a'oa'oga a Ausetalia e na'o le 30 tamaiti a'oga i vasega ta'itasi e fa'amautinoaina o lo'o maua e tamaiti a'oga talafeagai ma lava le fa'atonuga mai o latou faia'oga.
O tamaiti a'oga e mana'omia ni polokalame fa'aa'oa'oga fa'apitoa e fa'amautinoa fo'i le mauaina e pei o le iai o avanoa mo le fa'aopoopoina o le a'oa'oga mo tamaiti o lo'o mana'omia.
E fa'amautinoa e le faiga o a'oa'oga i Sini o lo'o iai se ta'iala fa'amautinoa lelei ina ia mafai e a'oga maualuluga i lenei nofoaga ona ausia tulaga fa'ata'atia.
A'oga Maualuga i Sini Ausetalia mo Tamaiti A'oga Fa'avaomalo
O Ausetalia o se nofoaga e faʻafeiloaʻi uma tamaiti aʻoga faʻapitonuʻu ma faavaomalo mai itu uma o le lalolagi. O iunivesite i totonu o le atunuu o loʻo i ai le numera tele o tamaiti aʻoga faavaomalo o loʻo auai ia i latou faʻapea foʻi ma a latou aʻoga maualuga ma e faʻatatau foi i aoga maualuga i Sini.
O aʻoga maualuga a Sini e aʻoaʻoina aʻoga maualuga i luga o lenei lisi sei vagana ai tamaiti aʻoga faʻapitonuʻu ma faavaomalo mai atunuʻu eseese o le lalolagi e pei o Italia, Farani Saina, Vietnam, Thailand, Suetena, Initonesia, ma isi oi latou.
O se tasi o mafua'aga e fa'atuatuaina ai e nu'u fa'ava-o-malo a'oga maualuluga ma iunivesete a Ausetalia ona o le mea moni o nei A'oga o lo'o uia se fa'ailoga aloaia a le matagaluega o a'oga ma a'oa'oga i totonu o le atunu'u. O lenei fa'agasologa o le fa'amaoniaga e fa'amaualuga ma o le a matou fa'atulagaina ina ia mautinoa o a'oga e pasi ia latou o le a maualuga ma aloa'ia fa'ava-o-malo.
O le mea lea afai o oe o se tamaititi aoga faavaomalo o aʻoga o loʻo lisiina i lenei tusiga o aʻoga maualuga i Sydney Ausetalia e maua ai aʻoaʻoga maualuga ma nofoaga mo tuaoi o tamaiti aʻoga faavaomalo.
Faitau foi: 20 Internships mo Tamaiti Aʻoga Maualuga
A'oga Maualuga a le Malo i Sini Ausetalia
O a'oga o lo'o lisi atu i lalo o a'oga maualuluga a le malo i Sini.
Afai o oe o se tamaititi aoga faʻapitonuʻu pe faʻavaomalo ma e te fiafia i se aʻoga maualuga a le malo, o loʻo lisi atu i lalo o se tasi e sili ona lelei i Sini.
E mafai ona e asiasi i le 'upega tafaʻilagi aloaia a lau aʻoga fiafia ma siaki manaʻoga ulufale.
#1. James Ruse Agricultural High School (Carlingford)
James Ruth Agricultural High School ose a'oga fa'aa'oa'oga fa'atasi a le malo e fa'atupeina e le malo. O le aoga maualuga e tu i le taulaga o Sini i Carlingford, New South Wales, Ausetalia. O le a'oga maualuga maualuga lea i totonu o Ausetalia.
O lenei aʻoga ua lauiloa ona o lona tulaga maualuga o aʻoaʻoga, faʻamuamua i aʻoga maualuga uma a Niu Saute Uelese i le 2020 mo le 30 tausaga sosoo talu mai le 1991, ma le tulaga muamua i le Malo o Ausetalia. NAFELEI suega talu ona faavaeina.
#2. Aoga Maualuga a Tama Sini i Matu (Crows Nest)
North Sydney Boys High School o se tasi o aoga maualuga a le malo i Sini Ausetalia. Ose a'oga tulaga lua a tama e fa'atupeina e le malo, tama'ita'i ta'ito'atasi, filifilia fa'aa'oa'oga i Crows Nest i le pito i lalo o le matafaga i matu o Sini, New South Wales, Ausetalia.
#3. Aoga Maualuga a Teine Sini (Surry Hills)
O le Aoga Maualuga a Teine i Sini ose a'oga maualuga e fa'atupeina e le malo mo tama'ita'i aso. O se tasi lea o aoga maualuga a le malo i Sini Ausetalia, ma o loʻo i Moore Park, Sini, New South Wales, Ausetalia.
150 tamaiti aoga ua lesitala i le tausaga 7, ae afai e i ai avanoa, e mafai ona talia e le aʻoga o loʻo faʻamoemoeina tamaiti aoga i tausaga maualuluga. O le ulufale i le tausaga 7 e fa'avae i luga o fa'atinoga o a'oa'oga ma e su'esu'eina e le su'ega a le a'oga maualuga.
Faitau foi: O a Vasega Math i le Aoga Maualuga?
#4. Aoga Maualuga a Baulkham Hills
O le A'oga Maualuga a Baulkham Hills o se a'oga fa'atupeina e le malo, ma o se tasi o a'oga maualuga a le malo i Sini Ausetalia. O le a'oga ose a'oga fa'afefiloi e sili ona filifilia ile aso lua ile Baulkham Hills, Sydney Hills District, New South Wales, Ausetalia.
Na faavaeina le aʻoga ia Iuni 1970 ma lesitala pe tusa ma le 1,220 tamaiti aʻoga i le 2018, mai vasega 7 i le 12, lea e 1% na faʻamaonia o Indigenous Australians ma 83% na sau mai se gagana e ese mai le Igilisi.
#5. Aoga Maualuga a Teine i Sini i Matu (Crows Nest)
O le Aoga Maualuga a Teine i Sini i Matu ose aoga maualuga a teine e faatupe e le malo mo tamaitai nofofua. O le aʻoga o se tasi o aʻoga maualuga a le malo i Sini ma o se tasi o aʻoga sili ona filifilia i Ausetalia. O lo'o iai le a'oga i Crows Nest, Sini, New South Wales, Ausetalia. Na faavaeina le aʻoga i le 1914 ma e tusa ma le 910 tamaiti aʻoga i vasega 7-12.
O le aʻoga na faʻatūina i le 1914 ma lesitalaina pe tusa ma le 910 tamaiti aʻoga i le tausaga 7-12. O le ulufale i le a'oga e fa'avae na'o le tulaga tau a'oa'oga a tamaiti 6 tausaga ua pasi su'ega a le a'oga maualuga.
#6. Aoga Maualuluga Tama a Sini (Moore Park)
Sydney Boys' High School, e lauiloa foi o le Sydney High School, o se aoga maualuga a alii mo alii nofofua e faatupeina e le malo i Moore Park, Niu Saute Uelese, o se pitonuu o Sini. Niu Saute Uelese, Ausetalia.
O le a'oga o se tasi o a'oga maualuga a le malo i Sini Ausetalia. Na faavaeina i le 1883 ma o loʻo faʻatautaia e le New South Wales Department of Education. O se a'oga i le Itumalo o A'oa'oga a Port Jackson i le itu i Sini. E tusa ma le 1,200 tamaiti aoga mai le tausaga 7 i le 12, e sili atu nai lo isi, pe a le o isi aʻoga maualuluga uma a le malo. O le a'oga e lata ane ma lona "sister school", Sydney Girls' High School. O le a'oga o se sui o le Asosi Ta'alo a le A'oga Tele a le Malo o Niu Saute Uelese (AAGPS).
#7. Aoga Maualuga a Hornsby Girls
O le A'oga Maualuga a Hornsby Girls ose teine e fa'atupeina e le malo o tama'ita'i fa'aa'oa'oga tulaga lua. O le aʻoga o se tasi o aʻoga filifilia ma o loʻo i Hornsby, o se taulaga o Upper North Shore i Sini, New South Wales, Ausetalia. Na faavaeina le aʻoga i le 1930, ma o le pule muamua o Sarah Agnes Angus Brewster.
E ofo atu e le a'oga le avanoa i tamaiti a'oga e auai i le tele o vaega musika, e pei o fa'aili koneseti, fa'aili fa'aili, fa'aili symphony, ma fa'ili jazz.
#8. Northern Beaches Secondary College Manly Campus
O le Manly Selection Campus o North Beach College o se tasi lea o aoga maualuga fefiloi a le malo i Sini Ausetalia. O le aʻoga e filifilia faʻale-aʻoaʻoga ma o loʻo tu i North Curl, o se taulaga o North Beach i Sini, New South Wales, Ausetalia.
Na faavaeina le aʻoga i le 1859, sa taʻua muamua Manly Public School, mo tamaiti aʻoga i tausaga 7-12; o le ulufale i le lotoa e fa'avae na'o le fa'atinoga o a'oa'oga e ala i su'ega a le a'oga maualuga.
#9. Fort Street High School (Petersham)
Fort Street High School ose a'oga tu'ufa'atasiga fa'afefiloi aso lua fa'atupeina e le malo i Petersham, ose pitonu'u i sisifo o Sini, New South Wales, Ausetalia. Fa'atūina ile 1849, ole a'oga pito i matua ma sili ona lelei a le malo i Sini Ausetalia.
O le a'oga muamua lea e le'i fa'atuina e se fa'alapotopotoga fa'alelotu. I le taimi nei, o loʻo avea pea ma aʻoga a le malo o loʻo faʻatautaia e le New South Wales Department of Education. I le avea ai o se aoga maualuga filifilia, e tosina mai ai tamaiti aoga mai le taulaga tele o Sini.
#10. Aoga Maualuga a Tama Normanhurst
Normanhurst Boys' High School o se tasi o aoga maualuga a le malo I Sini Ausetalia. Ose aoga aso mo tama, e tu i le taulaga o Normanhurst i le pito i luga o le matafaga i matu o Sini, New South Wales, Ausetalia.
O le aʻoga na faʻatūina i le 1958 ma lesitalaina pe tusa ma le 730 tamaiti aʻoga mai tausaga 7 i le 12 na faʻatagaina i luga o le aʻoga aʻo filifilia le aʻoga. E tusa ai ma tulaga faʻatagaina, o se tasi o aʻoga pito i luga e sefulu i Niu Saute Uelese. I le 2018, na faamanatu ai e le aʻoga lona 60 tausaga.
A'oga Maualuga Tuma'oti Sili i Sini Ausetalia
Afai e te mana'o i a'oga tuma'oti o lo'o iai i le lisi o lo'o i lalo nisi o a'oga maualuluga sili i Sini e umia fa'atasi pe tuto'atasi.
O aʻoga o loʻo i totonu o aʻoga maualuga sili ona lelei i le lalolagi; Tusa lava po'o fea e te i ai i Ausetalia e mafai ona e filifili e suʻesuʻe i soʻo se aʻoga e fai ma tuaoi ma toe foʻi i le fale pe a uma semesa taʻitasi.
I le avea ai o se tamaititi aoga faavaomalo, e mafai ona e talosaga i soʻo se aʻoga ma siitia atu i Ausetalia ma suʻesuʻe o se tagata nofomau pe mafai foi ona e fesili mai lau aʻoga pe o iai ni aiaiga mo le faʻatulagaina o nofoaga mo tamaiti aoga faavaomalo.
Faitau foi: 10 Tauvaga Saienisi mo Tamaiti Aoga Maualuluga ma A'oga Tulagalua
#1. Sydney Grammar School (Darlinghurst)
Sydney Grammar School o se tasi o aʻoga maualuga tumaʻoti sili i Sydney Ausetalia. Ose a'oga a ali'i e le'o totogia pili, e le'o fa'alotu i Darlinghurst, Edgecliffe ma St. Ives i le taulaga o Sini, Ausetalia.
O le aʻoga na faʻavae i le 1854 i lalo o le pili a le palemene ma tatalaina i le 1857, fai mai e tuʻuina atu aʻoaʻoga "faʻapitoa" poʻo le "grammar", ma o ona manatu e manatu o se aʻoaʻoga faʻapitoa, agaalofa, ma aʻoaʻoga aʻo leʻi faia matata eseese.
#2. Fale Reddam (Woullahra)
O le Reddam House ose a'oga tuto'atasi (tuto'atasi) fa'aa'oa'oga fa'atasi e le o ni lotu fa'alelotu o lo'o i Woollahra ma Bondi i le itu i sasa'e o le taulaga o Sini, New South Wales, Ausetalia. Reddam House na mauaina e le Inspired Education Group i le 2019.
O lenei aoga na faavaeina i Sini ia Iuni 2000 e Graeme Crawford, o le na faavaeina le Kolisi o Crawford i Aferika i Saute i le 1992. O se tasi lea o aoga maualuga tumaoti sili ona lelei i Sydney Ausetalia ma na faavaeina ina ua maeʻa le toe faʻafouina o le Kolisi Taylors muamua i North Bondi .
#3. Abbotsleigh (Wahroonga) Aoga Maualuga Tumaoti i Sini Ausetalia
O Abbotsleigh ose a'oga tumaoti (tuto'atasi) Anglican a'oa'oga amata, tulaga lua ma le a'oga a teine nofotumau i Willunga i le pito i luga o le matafaga i matu o Sini, New South Wales, Ausetalia.
Na faavaeina le aoga i le 1885 i Lower North Shore o Sini. Ua mae'a ona fa'atinoina se faiga fa'avae filifilia mai le 5 tausaga ma luga atu. O lo'o tautua nei pe a ma le 1,400 tamaiti a'oga o lo'o si'i atu i le 12 tausaga, e aofia ai ma le 170 tamaiti a'oga ulufale mai le 7 i le 12 tausaga.
#4. A'oga Meriden (Strathfield)
Meriden, Ose A'oga Anglican mo Teine ose tasi o a'oga maualuga tuma'oti i Ausetalia. Ose a'oa'oga amata a tama'ita'i e to'atasi tama ma tama'ita'i Anglican, a'oga tulagalua ma a'oga lua i Strathfield, le pitonu'u i sisifo o Sini, New South Wales, Ausetalia.
Na faavaeina e Jane Monckton i le 1897, o lenei aʻoga ua faʻaaogaina se faiga faʻavae e le filifilia ma o loʻo tautua nei pe a ma le 850 tamaiti aʻoga mai le aʻoga i le tausaga K i le 12.
#5. Aoga a Wenona (Sini Matu)
O le a'oga a Wenona ose a'oga nofo tuto'atasi a teine fa'alelalolagi. O se tasi lea o aoga maualuga tuma'oti sili i Sini Ausetalia. O loʻo i totonu o le taulaga o Sini i Sini i Matu, New South Wales, Ausetalia.
O Wenona na faavaeina e Miss Edith Hook i le 1886 ma sa faaigoa ia Woodstock School i lena taimi. Na fa'aaogaina se faiga fa'avae e le filifilia ma o lo'o tautuaina nei pe tusa ma le 1,000 tamaiti a'oga mai le aoga fa'ata'ita'i e o'o i le tausaga 12, e aofia ai ma le to'a 50 o tamaiti a'oga ulufale i le tausaga 7-12.
#6. Kambala (Rose Bay) Aoga Maualuga Tumaoti i Sini Ausetalia
O le A'oga a Teine a le Ekalesia a Kambala i Egelani ose a'oga tuto'atasi (tuto'atasi) Anglican i le amataga, tulaga lua ma le a'oga a teine nofotumau i Rose Bay, Sini, Ausetalia.
Na fa'atūina Kambala i le 1887 fa'atasi ai ma se faiga fa'avae e le filifilia. E tusa ma le 1,000 tamaiti a'oga o lo'o tautua i le taimi nei mai le aoga amata i le 12 tausaga, e aofia ai ma le 95 tamaiti ulufale mai le 7 i le 12 tausaga. O tamaiti a'oga e sau mai nu'u tetele i nu'u i tua o Niu Saute Uelese ma fafo.
#7. Presbyterian Ladies College Sini (Croydon)
Sydney Presbyterian Girls' College o se tasi o a'oga tuto'atasi sili ona lelei i Sydney Ausetalia. Ose a'oga tuto'atasi a Peresipeteriane mo le itupa e to'atasi, aso a'oga tulagalua ma le a'oga a teine nofotumau i Croydon, ose pitonu'u i sisifo o Sini, New South Wales, Ausetalia.
O le PLC na fa'atuina e le Fono Tele a le Ekalesia Peresipeteriana Niu Saute Uelese i le 1888 ma o le a'oga sili ona leva a le Perepereane i le setete.
#8. Aoga Ascham (Edgecliff)
O le A'oga Ascham ose aso tuto'atasi (tuto'atasi) e le o ni lotu ma le a'oga a teine nofotumau i Edgecliff, le taulaga i sasa'e o Sini, New South Wales, Ausetalia.
O le aʻoga na faʻatūina i le 1886 ma se faiga faʻavae e le filifilia. E tusa ma le 1,000 tamaiti a’oga i le taimi nei mai le aoga fa’ata’ita’i e o’o i le vasega 12, e aofia ai ma le to’a 100 o lo’o ulufale mai i le vasega 6 i le 12 tausaga.
#9. Pymble Ladies Kolisi Aoga Maualuga Tumaoti i Sini Ausetalia
O le Kolisi a Pymble Ladies o se tasi o aʻoga maualuga tumaoti i Ausetalia. Ose aso tuto'atasi e le'i filifilia ma a'oga a teine, e tu i Pymble, ose pitonu'u o Upper North Shore i Sini, New South Wales, Ausetalia.
I le avea ai ma se tamaititi aoga i lenei aʻoga, o le a e aʻoaʻo e tuʻu le tuʻinanau ma le faʻamoemoe i mea uma e te faia. O le a avea oe ma se tagata e suia taaloga i totonu o potuaoga, nuu ma aganuu. O le a le gata ina e fiafia i au miti. O le a e taʻitaʻia le ala i lona ausia. O le a avea oe ma se tama'ita'i ta'uta'ua ma agaalofa.
#10. Shore – Sydney Church of England Grammar School (Sini i Matu)
Sydney Church of England Grammar School o loʻo i le pito i lalo o le matafaga i matu o Sini, New South Wales, Ausetalia. Ose a'oga tuto'atasi a le Anglican e tasi le itupa ma fa'afefiloi a'oa'oga amata, a'oga tulagalua ma a'oga a tama nofomau.
Fa'atūina e le Ekalesia Egelani i le 1889, ua fa'atinoina e Shore se faiga fa'avae e le'i filifilia le lesitalaina ma o lo'o tautua nei pe a ma le 1,600 tamaiti a'oga mai vasega K i le 12, e aofia ai ma le 200 tagata ulufale mai le tausaga 6 i le 12. O le a'oga o se tasi o a'oga maualuga tuma'oti sili i Sini. Ausetalia.
Tuua se tali