ʻIke ʻia nā kulanui maikaʻi loa ma ka honua he haʻahaʻa haʻahaʻa haʻahaʻa, a ʻaʻole ʻokoʻa ʻo LSE. He kula kaulana ʻo London School of Economics and Political Science. ʻO kekahi o nā kula kiʻekiʻe ma Central London e hāʻawi ana i nā papahana lae a me nā papahana puka.
Ua hoʻokumu ʻia ʻo LSE i ka hopena o ke kenekulia 19. ʻO ke kula he kula nui o ke Kulanui o Lākana. Mai kona hoʻomaka ʻana, ua lilo ʻo LSE i ke kulanui noiʻi kiʻekiʻe ma ka honua.
Hāʻawi ʻo LSE i nā ʻano papa haʻahaʻa haʻahaʻa a puka puka ma nā wahi like ʻole. Loaʻa i ke kulanui nā kaukani noi i kēlā me kēia makahiki, e hāʻawi wale i ke komo ʻana i kekahi mau haumāna kūleʻa. Akā pehea ke koho ʻana o LSE, a he aha ka helu ʻae ʻia ma kēia kulanui? No ka ʻike ʻana i ka pane i kēlā nīnau, e heluhelu ʻoluʻolu i kēia alakaʻi a hiki i ka hopena.
E pili ana i London School of Economics and Political Science (LSE)
ʻO ka London School of Economics and Political Science, i kapa ʻia ʻo LSE, he kulanui noiʻi lehulehu ma Lākana, United Kingdom.
Ua hoʻokumu mua ʻia ʻo LSE ma 1895 ma ke ʻano he kulanui o ke Kulanui o Lākana. Ua mālama ke kula i kāna mau papa mua ma 1895 ma kahi keʻena liʻiliʻi ma ke alanui ʻo John Adam ma Central London.
I ka makahiki mua o ka noho ʻana o LSE, 300 mau haumāna i kākau inoa ma ke kula. ʻO lākou nā haumāna mua ma London School of Economics and Political Sciences e aʻo i ka ʻoihana waiwai, helu, a me ka ʻepekema politika.
I kēia lā, ʻoi aku ka nui o ke kākau inoa ʻana o nā haumāna ma LSE ma luna o 12,000 mau haumāna lae a me nā haumāna puka.
Aia ke kahua kula nui o LSE ma London Borough o Camden a me Westminster, Central London.
E heluhelu pū nō hoʻi: 44 ʻO nā kula olakino maikaʻi loa ma UK kūlana
ʻOihana a me nā ʻOihana ma LSE
Aia ka London School of Economics and Political Science i kekahi mau kula a me nā keʻena.
Aia nā keʻena LSE i ka 'Oihana Helu, Keʻena o Anthropology, Keʻena ʻOihana Waiwai, Keʻena ʻOihana Moʻolelo, Keʻena Waiwai, Keʻena ʻOihana Hoʻonaʻauao, Keʻena Makemakika, Keʻena Hoʻokele, etc.
ʻO nā kula ma LSE e pili ana i ka Data Sciences Institute, European Institute, International Inequalities Institute, Language Center, Marshall Institute, etc.
LSE kūlana
Ua helu ʻia ke kula ʻo London School of Economics and Political Science ma waena o nā kula kiʻekiʻe ma United Kingdom.
Wahi a nā kūlana hou e US News a me World Report, ua helu ʻia ʻo LSE i ka 25th ma ke ʻano he kulanui honua maikaʻi loa ma United Kingdom, 96th ma ʻEulopa, a me 236th honua.
Hoʻokumu ʻo Times Higher Education i ka LSE 37th ma waena o nā kula kiʻekiʻe o ka honua.
Aia ʻo LSE i kēia manawa #57 ma ka papa inoa o nā kula kiʻekiʻe 100 o ka honua e like me QS World University Rankings.
ʻO nā papa hoʻokūkū ʻoi loa ma ke kula ʻo London o Economics a me Political Science
He hoʻokūkū nui ke komo ʻana i nā papa LSE. ʻO nā papahana haʻahaʻa koho loa ma LSE ʻo ia ʻo Economics me ka History History, Government and History, Social Policy and Economics, Political and International Relations, and Government and Economics.
Aia ka helu ʻae ʻia no kēia mau papahana lae pua ma LSE ma lalo o 10%.
No ke aha e aʻo ai ma ke kula ʻo London School of Economics and Political Science
He hale noiʻi kaulana ʻo LSE a he nui nā kumu e loaʻa ai ke kēkelē ma kēia kulanui.
Hāʻawi ʻo LSE i kahi ākea o nā papa haʻahaʻa haʻahaʻa a puka puka ma nā ʻano kula like ʻole. Ma ka papa haʻahaʻa haʻahaʻa, hāʻawi ia ma mua o 40 mau papa haʻawina a ʻoi aku ma mua o 160 mau papahana puka.
Hāʻawi pū ʻo LSE onlineʻoihanas a aʻo i nā manawa ʻē aʻe. Hoʻohana nā haumāna i nā haʻawina pūnaewele i hāʻawi ʻia ma LSE no ka loaʻa ʻana o ka ʻike a ma ka manawa like loaʻa kahi palapala hōʻoia pūnaewele.
Ma o ka papahana aʻo ma waho o ke kulanui, loaʻa i nā haumāna ka manawa e hele ai i nā ʻāina like ʻole, kahi e launa pū ai me nā haumāna ʻē aʻe e hoʻonui i ko lākou ʻike.
Ma kēia kulanui i hoʻokumu ʻia ma Lākana, e aʻo ʻoe i kahi ʻano hoʻonaʻauao honua me nā lālā kumu aʻoaʻo a me nā polopeka maikaʻi loa ma United Kingdom.
ʻO ka puka ʻana mai LSE e hoʻonoho iā ʻoe ma ke ala kūpono i ka hana. ʻO ke kula kekahi o nā ʻoihana puka kiʻekiʻe loa ma United Kingdom, a i loko o kekahi mau mahina o ka puka ʻana, ua hoʻohana ʻia nā haumāna puka LSE ma nā ʻāpana like ʻole.
LSE Komo
ʻO ke komo ʻana i ka London School of Economics and Political Science he mea hoʻokūkū loa ma muli o ka loaʻa ʻana o ka wahi. Loaʻa iā LSE nā kaukani noi i kēlā me kēia makahiki no kekahi mau wahi ma ke kula haʻahaʻa a me ke kula puka.
ʻO ke kaʻina hana komo ma kēia kulanui e pili ana i ka loiloi holoʻokoʻa o nā noi. E nānā pono nā luna komo ma LSE i kēlā me kēia noi e hoʻoholo i nā moho kūpono.
ʻO ka mea mua, e nānā nā hāʻawi komo i kāu hana hoʻonaʻauao, ʻōlelo pilikino, ʻike hana, hui kumuhana, a me nā palapala noi.
ʻO kēia nā mea i noʻonoʻo ʻia ma mua o ka hāʻawi ʻia ʻana o kahi mea noi i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science. No kāu ʻike, ʻaʻole ʻo ka hoʻokō ʻana i ke koi komo ʻana ma LSE e hōʻoia i ke komo ʻana i ke kulanui.
He hoʻokūkū koʻikoʻi ke komo ʻana i LSE, a ʻo nā moho kūpono wale nō e loaʻa i kahi hāʻawi komo i ke kaʻina hana. I mea e hoʻokūkū ai no ke komo ʻana i ka LSE, pono ʻoe e hōʻike i kahi noi hoʻopaʻapaʻa, kahi mea ʻoi aku ma mua o nā helu e wehewehe i kāu hana hoʻonaʻauao ma kula kiʻekiʻe.
ʻO ka uku ʻae ʻia ma LSE
ʻO ke komo ʻana i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science he mea hoʻokūkū a paʻakikī.
Wahi a nā helu helu komo, loaʻa iā LSE ka helu ʻae o 10.2% ma kahi o ʻelua makahiki i hala. Ma hope o ka ʻae ʻana o ke kulanui i nā haumāna 2,245 mai 22,115 mau noi i loaʻa.
I ka pōʻai hope loa, ua loaʻa i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science ma kahi o 26,000 mau noi no kahi slot loaʻa o 1,700.
ʻAʻole hiki i nā noho ma LSE ke hoʻokomo i ka helu o nā haumāna e noi ana i ke kulanui. Ma muli o kēia, hōʻole ʻo LSE i nā tausani o nā noi i kēlā me kēia makahiki.
I kēia manawa, ʻo ka helu ʻae ʻana ma LSE no nā haumāna haʻahaʻa he 12.2%, he mea hoʻokūkū nui.
Koina komo no ke kula haʻahaʻa
Pono ʻo LSE i nā hōʻailona hoʻonaʻauao maʻamau no ke komo ʻana i ke kula haʻahaʻa. Ua ʻae ke kulanui i nā A-Levels, International Baccalaureate, Advanced Placement a me nā haʻawina kula ʻē aʻe.
A Papa
- Pono nā mea noi i LSE e hōʻike i nā pae A me kahi pae maʻamau mai A*AA-AAB.
ʻO ka Baccalaureate International
- Pono ka poʻe me ka International Baccalaureate e hāʻawi i ka awelika o nā helu 37 me ʻekolu mau kumuhana kiʻekiʻe ma nā papa 666.
- Me nā helu 38 holoʻokoʻa (me ʻekolu mau kumuhana kiʻekiʻe ma ka papa 766)
Kahi hoʻoholomua
- Pono ʻo LSE i ʻelima mau hoʻokolohua Advanced Placement ma ka papa 5. Pono e lawe ʻia ka hoʻāʻo AP ma mua o ʻekolu mau makahiki a pono e hōʻike nā mea noi i kahi diploma kula kiʻekiʻe.
- Ka diploma kula kiʻekiʻe me ka awelika GPA o 3.7
Pehea e noi ai iā LSE
E like me nā kulanui ʻē aʻe ma United Kingdom, hoʻohana ka London School of Economics and Political Science i ka UCAS noi.
Ma mua o kou noi ʻana iā LSE, e hōʻoia ʻoe e hoʻokō i ke koi komo no kāu papahana koho. E noi mua i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science.
ʻO ka maʻamau, wehe ka noi UCAS i Kepakemapa. E hōʻiliʻili i kāu mau palapala noi a e noi iā LSE ma mua o ka lā palena palena no Ianuali.
Ma ka palapala noi UCAS, e hoʻopiha i nā kikoʻī i koi ʻia a me kāu ʻano hoʻonaʻauao. E koho i ka papa haʻahaʻa āu e makemake ai e aʻo ma ke kula ʻo London School of Economics and Political Science.
E kākau i kahi ʻōlelo pilikino kū hoʻokahi a hoʻohui i kāu ʻike hana inā loaʻa iā ʻoe kekahi. E kiʻi i kahi leka kuhikuhi maikaʻi mai ke kumu a hoʻouna i kāu noi me ka uku ʻaʻole ʻoi aku ma mua o £27.
Nā Koina Komo no nā Haumāna'Āina
ʻOkoʻa ke koi komo ʻana no nā haumāna no ka honua ma ke kula ʻo London School of Economics and Political Science ma muli o ka ʻōnaehana hoʻonaʻauao o ka ʻāina.
Bus maanei e ʻike i ke koi komo ʻana ma LSE no kou kalana home.
Koina Pelekane Pono
Pono nā haumāna o ka honua mai nā ʻāina ʻaʻole ʻōlelo Pelekane ka ʻōlelo kūhelu e hōʻike i ka mākaukau ma ka ʻōlelo Pelekania e noʻonoʻo ʻia no ke komo ʻana ma LSE.
E ʻae ka London School of Economics and Political Science i kekahi o kēia mau helu hoʻokolohua mākaukau English.
- TOEFL Internet-Based (me ka Home and Paper Editions): ka helu haʻahaʻa o 100
- IELTS Academic: ka palena iki o 7.0
- Pearson Test of English (Academic): ka helu haʻahaʻa o 69
- European Baccalaureate (English at L1 or L2): 8.0 no nā papahana a pau
- ʻO Cambridge C1 Advanced (CAE): 185 mau helu holoʻokoʻa
- Maikaʻi ʻo Cambridge C2: 185 mau helu holoʻokoʻa
E heluhelu pū nō hoʻi: ʻO 10 mau kula haʻahaʻa haʻahaʻa ma Lākana no nā haumāna International
He aha ka helu ʻae ʻana no nā haumāna International ma LSE?
ʻO nā noho i loaʻa ma London School of Economics and Political Science he mea paʻakikī loa ia no ka nui o nā mea noi e komo i ke kulanui. Hāʻawi ʻo LSE i kahi kaiāulu like ʻole me nā ʻāina he 150 i hōʻike ʻia ma ka pā kula.
He kino haumāna nui ko LSE. E pili ana i ka helu ʻae no nā haumāna honua ma LSE, aia ma lalo o 30%.
ʻO ka uku ʻae no nā haumāna puka ma LSE
Hāʻawi ka London School of Economics and Political Science ma mua o 160 mau papa puka. E ʻimi ana nā haumāna puka puka i ke komo ʻana i ka LSE i kāna pōʻai komo makahiki. Hāʻawi ʻia nā moho kūpono maikaʻi loa i kā lākou papahana makemake.
ʻOi aku ka liʻiliʻi o ka hoʻokūkū ma LSE no nā haumāna puka kula ke hoʻohālikelike ʻia i ka helu komo holoʻokoʻa no nā haumāna haʻahaʻa. ʻO ka ʻae ʻana no nā haumāna puka ma LSE he 25%, he mea hoʻokūkū nui.
Koina komo no nā haumāna puka
E noʻonoʻo ʻia no ke komo ʻana ma hope o ke kula puka ʻana i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science, pono ʻoe;
- He kēkelē laepua me ka liʻiliʻi loa o CGPA o 3.5 (papa ʻelua kiʻekiʻe) mai kahi ʻoihana i ʻae ʻia.
- Pono ka mea noi e loaʻa i ka liʻiliʻi o ʻehā makahiki o ka ʻike ʻoihana
- ʻO nā mea noi i ka ʻōlelo mua ʻaʻole ʻōlelo Pelekania pono e hāʻawi i nā ʻōlelo Pelekane e like me;
- TOEFL: ka palena iki o 107
- IELTS: ka helu haʻahaʻa loa o 7.0
Nā Palapala Noi no ka puka puka
No ke noi ʻana i ke kula ʻo London School of Economics and Political Science ma ke ʻano he puka puka, pono ʻoe e hāʻawi;
- Palapala hōʻoia o ke kulanui a me nā transcripts
- He curriculum vitae (CV) me ʻehā a ʻoi aʻe paha mau makahiki o ka ʻike hana
- ʻElua mau leka kuhikuhi mai kahi polopeka a kula paha
- Keʻike pilikino
Nā haʻawina hoʻonaʻauao kula ʻo London School of Economics
Hāʻawi ka London School of Economics and Political Science i nā haʻawina i nā haumāna honua. Ma o kēia haʻawina LSE, hiki i nā haumāna honua ke aʻo ma kēia kulanui, me ka liʻiliʻi o ka hopohopo kālā.
No laila he aha nā haʻawina i hāʻawi ʻia ma London School of Economics?
ʻO nā haʻawina i hāʻawi ʻia ma LSE, ʻo ia hoʻi ʻo London School of Economics Scholarships mai nā hui o waho, London School of Economics Scholarship no nā papahana laepua, London School of Economics Scholarship no nā papahana master a me diploma, a me London School of Economics Scholarship no nā papahana noiʻi.
ʻO London School of Economics and Political Science (LSE) Tuition and Uku
ʻO ka haʻawina no nā haumāna lae pua ma ka London School of Economics and Political Science he 9,250.
Uku nā haumāna lae pua ma LSE i ka £23,330 ma ke ʻano he haʻawina no ka makahiki kula.
E heluhelu pū nō hoʻi: Ka helu ʻae ʻana o ke Kulanui o Lādana, ke komo ʻana, ka haʻawina, ke kūlana
LSE Wahi Hoʻokaʻaʻike
- Wahi a ke kula: Alanui Houghton London WC2A 2AE UK
- Phone: + 44 (0) 20 7405 7686
E kipa mai Nā LSE kahua pūnaewele no ka loaʻa ʻana o ka ʻike hou aku e pili ana i nā haʻawina a me nā komo ʻana.
Pinepine ninau ninaninau 'ana i
Aia ma lalo nā nīnau i nīnau pinepine ʻia e pili ana i ka helu ʻae ʻia ma LSE.
He paʻakikī ke komo i ka LSE?
Loaʻa iā LSE kahi helu hoʻokūkū hoʻokūkū o 8.9%. ʻO ke komo ʻana i kēia kulanui he mea hoʻokūkū nui ma muli o nā noho i loaʻa a me nā mea noi e noi ana iā lākou.
ʻOi aku ka paʻakikī o ke komo ʻana i LSE ma mua o Oxbridge?
ʻOi aku ka maikaʻi o ka LSE ma mua o ke Kulanui o Oxford a me Cambridge, e pili ana i ka helu ʻae hou. Aia ka helu komo ma LSE ma lalo o 10%, ʻoiai ʻo Oxford a me Cambridge ka helu ʻae ma luna o 18%.
He kula hanohano ʻo LSE?
Hoʻonohonoho ʻia ʻo LSE ma nā kula kiʻekiʻe 25 maikaʻi loa ma United Kingdom. Ua helu ʻo US News a me World Report i ka LSE ma ke kulanui ʻo 25th maikaʻi loa ma UK.
Panina
He hale noiʻi alakaʻi kaulana ʻo LSE ma Central London, kekahi o nā mea maikaʻi loa ma United Kingdom. Hāʻawi ʻo LSE i nā papa lae a me nā papa puka, a me nā papa pūnaewele.
ʻOiai makemake nā kaukani o nā haumāna e aʻo ma LSE, he mau noho liʻiliʻi wale nō ke kulanui no nā moho kūpono.
manaʻo paipai
- 10 mau haʻawina hoʻonaʻauao PhD i ka ʻepekema
- Pehea e lilo ai i mea hoʻokele Uber | Alakaʻi ʻanuʻu
- ʻO nā papahana hoʻonaʻauao maikaʻi loa mai nā ʻoihana kalepa
- Nā Papa Hoʻomaʻemaʻe Meaʻai manuahi ma ka pūnaewele UK
- E aʻo ma UK me ka ʻole o IELTS
E hoʻomaopopo '
- Nūhou US & Hōʻike honua: ʻEpekema Kula ʻO London School Economics & Political Science
- Nā Kiʻi Kūlana: ʻO ke Kulanuiʻo Economics a me Politics Science (LSE)
- LSE: Ko mākou Moʻolelo
- Hoʻonaʻauao kiʻekiʻe ʻo Times Higher: Ke Kula Nui o ka'Elekema a me ka Hoʻomoʻauao Political
Waiho i ka Reply